Šveđani

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Šveđani
(Svenskar)
Swedes (ethnic group).jpg
Gustav VasaCarl LinnaeusJ. J. BerzeliusAlfred Nobel
Selma LagerlöfAnn-MargretBjörn UlvaeusMarkus Näslund
Ukupno pripadnika
9,500,000 (procjena) [1]
Značajna područja naseljavanja
Flag of Sweden.svg Švedska 8,005,000 (procjena)[2]
Flag of the United States.svg SAD 56,000 [3]
Flag of Canada.svg Kanada 7,000 [4]
Flag of Finland.svg Finska 298,000 [5]
Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 7,400 [6]
Flag of Norway.svg Norveška 21,000 [7]
Flag of Spain.svg Španjolska 9,300 [8]
Flag of Estonia.svg Estonija 300 [9]
Flag of Denmark.svg Danska 21,000 [10]
Jezik
švedski
Vjera
luterani
Povezane etničke grupe
Norvežani, Danci.

Šveđani (švedski: Svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj. U pohodima vikinških družina doprli su do Škotske, Engleske, Islanda, Grenlanda i Sjeverne Amerike, a trgovali su s Prusima i Arapima. Šveđani su oko 1000. godine primili kršćanstvo. Osobito se njeguje seoski obrt i umjetnost.

Ime[uredi VE | uredi]

Šveđane spominje Tacit u Germaniji, nazivajući ih imenom Suioni, vjerojatno krnji oblik koji je u staroengleskom glasio 'Sweonas' , a u švedskom 'Svear' , a označava stare pretke današnjeg naroda 'Svenskar' (Šveđana). Ime nalazimo u raznim oblicima kod raznih autora. U raznim staronorveškim dijalektima nazivani su Svíþjóð i Sweþiuð i kao Suetidi u Jordanesovoj Getiki iz 6. stoljeća. Prvi rođaci ovih Sweara bili su Dani, preci današnjih Danaca.

Povijest[uredi VE | uredi]

'Predpovijesno doba'

Povijest švedskog naroda, ili njihovih predaka može se pratiti još od pojave prvog naselja na području današnje Švedske, a ono datira iz vremena od 12.000 godina prije Krista, odnosno nakon što se počeo topiti led koji je 2000 prije toga prekrivao današnju Švedsku. 8000-6000 godina prije Krista ovaj kraj naseljen je lovcima i ribarima koji se služe kamenim oruđem. Uslijedit će brončano doba od 1800 do 500 pr. Kr., kada započinju velike seobe ranim željeznim dobom što če potrajati do 400. Kristove ere i kroz Vendelov period (550.–800.) čime i započinje vikinško doba.

'Novija povijest'

Vikinzi se javljaju u 9. stoljeću. To su pustolovi koji poduzimaju duga putovanja svojim brodovima i koloniziraju kako Baltička tako i ostala područja na raznim krajevima sijeta. Švedski srednjovjekovni period započet će u 12. stoljeću kada se osnivaju provincije u labavu federaciju 'Švedsku' . Godine 1397, pod vodstvom kraljice Margarete, kćerke danskog kralja Valdemar Atterdaga i njegove žene Helvige, Švedska, Norveška i Danska ujedinit će se pod jednom krunom. Iz ovog saveza Šveđani izlaze u ranom 16. stoljeću pod vodstom kralja Gustav Vase, koji će katoličanstvo zamijeniti protestantizmom i stvoriti jaku središnju vlast. Za Švedsku nastaje zlatno doba vladarom Gustavom II. Adolfom. Tada nastaju gradovi kao Göteborg, a sam kralja ratuje protiv južnih susjeda Danaca, kao i u Tridesetgodišnjem ratu i pogiba u Bici za Lützen. Tijekom dvaju svjetskih ratova u 20.-tom stojeću Švedska će ostat neutralna, i izrast u jednu od najnaprednijih suvremenih država [11].

Život i običaji[uredi VE | uredi]

Većina Šveđana živi danas u urbanim zajednicama, dok se tipična švedska kuća očuvala na selu. Kuća je malena, drvena, često puta bojana crveno ili zeleno, sa krovom na dvije vode [12]. Od starih obrta osobito je omiljeno drvorezbarstvo, keramika, tkalaštvo a nadasve su nadareni u proizvodnji prekrasnih staklenih predmeta. U staklenom carstvu, "Glasriket" u Smålandu, danas ručno rade najpoznatiji švedski staklopuhači i dizajneri u staklu [13].

Kuhinja Šveđana je jednostavna, a najpoznatije jelo je smörgåsbord, kojeg nalazimo i kod njihovih zapadnih susjeda Norvežana kao koldtbord, i kod Danaca na jugu kao kolde bord. Ovo jelo može se naći i kod Finaca gdje ga nazivaju seisova pöytä, noutopöytä ili voileipäpöytä, i nije ništa drugo nego ono što se među slavenskim skupinama (Rusi, Hrvati) naziva zakuska, a Englezi su ovo preveli kao "sandwich table" . Kod Šveđana na stolu se smörgåsbord sastoji od ribe, mesa, sira, salate i drugog. Kako uz morsku obalu imaju i mnogo rijeka i jezera, riba je jedno od najglavnijih jela. Jede se marinirana, svježa i sušena, a među najpopularnijima je haringa.

Na krštenju muškog djeteta Šveđani izgovaraju obredne riječi:

Wikicitati Budi hrabar kao Hrvat.[14]
()

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Joshua Project [1]
  2. Joshua Project [2]
  3. American Community Survey & Census 2000 [3]
  4. Om Kanada [4]
  5. Joshua Project [5]
  6. Joshua Project [6]
  7. Joshua Project [7]
  8. Joshua Project [8]
  9. Joshua Project [9]
  10. Joshua project-Ethnic groups of Denmark
  11. The history of Sweden
  12. vidi
  13. http://www.northerner.com/html/swedish_glass.html Swedish Glass
  14. Gradska knjižnica Krapina Prikaz romana Luje Medvidovića Castus i pravda