Šveđani

Šveđani (Svenskar)
Gustav Vasa • Carl Linnaeus • J. J. Berzelius • Alfred Nobel Selma Lagerlöf • Ann-Margret • Björn Ulvaeus • Markus Näslund
Ukupno pripadnika
9,500,000 (procjena)
Značajna područja naseljavanja
Švedska 8,005,000 (procjena)
SAD 56,000 Kanada 7,000 Finska 298,000 Ujedinjeno Kraljevstvo 7,400 Norveška 21,000 Španjolska 9,300 Estonija 300 Danska 21,000
Jezik
švedski
Vjera
luterani
Povezane etničke grupe
Norvežani, Danci.

Šveđani (švedski: Svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj. U pohodima vikinških družina doprli su do Škotske, Engleske, Islanda, Grenlanda i Sjeverne Amerike, a trgovali su s Prusima i Arapima. Šveđani su oko 1000. godine primili kršćanstvo. Osobito se njeguje seoski obrt i umjetnost.

Ime

Šveđane spominje Tacit u Germaniji, nazivajući ih imenom Suioni, vjerojatno krnji oblik koji je u staroengleskom glasio 'Sweonas' , a u švedskom 'Svear' , a označava stare pretke današnjeg naroda 'Svenskar' (Šveđana). Ime nalazimo u raznim oblicima kod raznih autora. U raznim staronorveškim dijalektima nazivani su Svíþjóð i Sweþiuð i kao Suetidi u Jordanesovoj Getiki iz 6. stoljeća. Prvi rođaci ovih Sweara bili su Dani, preci današnjih Danaca.

Povijest

'Predpovijesno doba'

Povijest švedskog naroda, ili njihovih predaka može se pratiti još od pojave prvog naselja na području današnje Švedske, a ono datira iz vremena od 12,000 godina prije Krista, odnosno nakon što se počeo topiti led koji je 2,000 prije toga prekrivao današnju Švedsku. 8000-6000 godina prije Krista ovaj kraj naseljen je lovcima i ribarima koji se služe kamenim oruđem. Uslijedit će brončano doba od 1800 do 500 BC., kada započinju velike seobe ranim željeznim dobom što če potrajati do 400 nove ere i kroz Vendelov period (550–800) čime i započinje vikinško doba.

'Novija povijest'

Vikinzi se javljaju u 9. stoljeću. To su pustolovi koji poduzimaju duga putovanja svojim brodovima i koloniziraju kako Baltička tako i ostala područja na raznim krajevima sijeta. Švedski srednjovjekovni period započet će u 12. stoljeću kada se osnivaju provincije u labavu federaciju 'Švedsku' . Godine 1397, pod vodstvom kraljice Margarete, kćerke danskog kralja Valdemar Atterdaga i njegove žene Helvige, Švedska, Norveška i Danska ujedinit će se pod jednom krunom. Iz ovog saveza Šveđani izlaze u ranom 16. stoljeću pod vodstom kralja Gustav Vase, koji će katoličanstvo zamijeniti protestantizmom i stvoriti jaku središnju vlast. Za Švedsku nastaje zlatno doba vladarom Gustavom II Adolfom. Tada nastaju gradovi kao Göteborg, a sam kralja ratuje protiv južnih susjeda Danaca, kao i u Tridesetgodišnjem ratu i pogiba u Bici za Lützen. Tijekom dvaju svjetskih ratova u 20.-tom stojeću Švedska će ostat neutralna, i izrast u jednu od najnaprednijih suvremenih država .

Život i običaji

Većina Šveđana živi danas u urbanim zajednicama, dok se tipična švedska kuća očuvala na selu. Kuća je malena, drvena, često puta bojana crveno ili zeleno, sa krovom na dvije vode . Od starih obrta osobito je omiljeno drvorezbarstvo, keramika, tkalaštvo a nadasve su nadareni u proizvodnji prekrasnih staklenih predmeta. U staklenom carstvo, "Glasriket" u Smålandu, danas ručno rade najpoznatiji švedski staklopuhači i dizajneri u staklu .

Kuhinja Šveđana je jednostavna, a najpoznatije jelo je smörgåsbord, kojeg nalazimo i kod njihovih zapadnih susjeda Norvežana kao koldtbord, i kod Danaca na jugu kao kolde bord. Ovo jelo može se naći i kod Finaca gdje ga nazivaju seisova pöytä, noutopöytä ili voileipäpöytä, i nije ništa drugo nego ono što se među slavenskim skupinama (Rusi, Hrvati) naziva zakuska, a Englezi su ovo preveli kao "sandwich table" . Kod Šveđana na stolu se smörgåsbord sastoji od ribe, mesa, sira, salate i drugog. Kako uz morsku obalu imaju i mnogo rijeka i jezera, riba je jedno od najglavnijih jela. Jede se marinirana, svježa i sušena, a među najpopularnijima je haringa.