Fobos (mjesec)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Fobos
Phobos moon (large).jpg
Otkriće
Otkrio Asaph Hall
Datum otkrića 18. kolovoza 1877.
Planet Mars
Orbitalni elementi
Ekscentricitet (e) 0,0151
Prosječna udaljenost 5981 km (... AJ)
Periapsis (P) 9235,6 km (... AJ)
Apoapsis (A) 9518,8 km (... AJ)
Orbitalni period (P) 7 h, 39 min, 12 s
Prosj. orbit. brzina 2.138 km/s
Inkl. prema ekliptici 26,04°
Inkl. prema ekvatoru planeta 1.093°
Fizičke osobine
Srednji promjer 22 km
Površina ~6100 km²
Masa 1.08 × 1016 kg
Volumen 5500 km³ (0.0704 Z.)
Gustoća 2g/cm³
Gravitacija na površini 0,0084 - 0,0019 m/s²
Brzina oslobađanja 0,011 km/s
Ekvatorijalna
brzina rotacije
11 m/s
Period rotacije sinkrona rotacija
Albedo 0,07
Prosječna površinska
temperatura
~233 K
Atmosferski pritisak 0
Nagib osi
Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978.

Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita. Otkrio ih je astronom Asaph Hall 12. (Deimos) i 18. (Fobos) kolovoza 1877. godine. Pretpostavlja se da su po svom postanku asteroidi nastali u vanjskim dijelovima sunčeva sustava i zarobljeni Marsovim gravitacijskim poljem.

Prema grčkoj mitologiji Fobos (grč. strah) i Deimos (grč. užas) su pratioci boga Aresa.

Orbita Fobosa i Deimosa

Fobos, veći od dva satelita, je najbliži svom matičnom planetu od svih satelita u Sunčevu sustavu. Njegova putanja je udaljena od Marsove površine 5 981 km, odnosno 9 378 km od središta Marsa. Za usporedbu, Marsov polumjer iznosi 3 397 km. Fobos je toliko blizu Marsu da ga nije moguće vidjeti iznad otprilike 60° areografske širine. Fobos je također, svojim dimenzijama od 27 × 21.6 × 18.8 km jedan od najmanjih satelita u Sunčevu sustavu. Masa ovog satelita iznosi 1.08 × 1016 kg.

Fobosov period obilaska Marsa je samo 7 sati i 40 minuta, što je kraće od Marsovog dana (24 h 37 min.). Zbog toga na Marsovom nebu Fobos izlazi na zapadu, a zalazi na istoku. Upravo ova činjenica određuje konačnu sudbinu ovog satelita. Naime, sateliti koji kruže ispod sinkrone orbite (orbita kod koje period obilaska satelita odgovara periodu rotacije planeta) su izloženi dovoljno jakim plimnim silama da su osuđeni na jednu od dvije mogućnosti: pad na matični planet ili pretvaranje u prsten (pretpostavka je da su tako nastali Saturnovi prstenovi). Procjenjuje se da je Fobos već proživio oko 99% svog životnog vijeka, te da će na Mars pasti za 50 do 100 milijuna godina. Brzina približavanja Fobosove putanje Marsu iznosi oko 1.8 cm na godinu.

Infracrvena snimanja pokazala su velike razlike u temperaturi između dnevne i noćne strane ovog satelita. Velika brzina hlađenja i grijanja tla tumači se slojem prašine, debljine oko 1 m, koja prekriva cijeli satelit.

Od reljefnih karakteristika se najviše ističe krater Stickney iz kojeg se šire lanci kraterčića koje su stvorile krhotine iz ovog sudara. Slično kao udarac koji je stvorio krater Herschel na saturnovu satelitu Mimas, ovaj je udarac skoro razbio Fobos. Prema snimkama letjelice MGS (Mars Global Surveyor), krater Stickney prekriven je debelim slojem fine prašine te gromadama stijenja koje polako klize prema dnu.

Fobos je prvi put fotografirala letjelica Mariner 9 1971. godine, a zatim su to ponovili američki Viking 1 (1977) i ruski Phobos 2 (1988), te Mars Global Surveyor (1998). Phobos 2 je otkrio vrlo slabo, ali postojano ispuštanje plinova s površine Fobosa. Nije utvrđen sastav tog plina, ali se sumnja na vodenu paru (voda lako isparava pri slaboj gravitaciji).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Mimas moon.jpg Nedovršeni članak Fobos (mjesec) koji govori o prirodnim satelitima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.