Galsko Carstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Galorimsko carstvo (označeno zelenom bojom) oko 270. godine.

Galsko Carstvo ili Galorimsko Carstvo (lat: Imperium Galliarum) je moderan naziv za sjeverozapadni dio Rimskog Carstva (Galija, Britanija i Hispanija) koji je od 260. do 273. godine uživao nezavisnost od središnje vlasti.

Nastanak Galorimskog carstva bija je jedna od posljedica krize 3. stoljeća te s druge strane odraz živosti i snage posebnog identiteta romaniziranih Gala. Kada su Perzijanci zarobili cara Valerijana 260. godine, njegov sin Galijen je nastavio borbu protiv uzurpatora u podunavskim provincijama. Namjesnik germanskih provincija Postum je iskoristio tu priliku proglasiti se za cara uz podršku legija na Rajni. Nakon toga ustanovio je carsku rezidenciju u Kölnu zajedno sa paralelnim senatom, dvojicom godišnje biranih konzula i vlastitom pretorijanskom gardom.

Postum je ubijen 269. od strane suparnika Salonina i nakon toga je za prvobitno Galorimsko Carstvo počelo razdoblje slabljenja. Iste godine Hispanija je prihvatila vlast legitimnog cara Klaudija II. Gotskog. Aurelijan je 273. porazio galorimsku vojsku u bitci kod Chalona na Marni prije koje je car Tetrik I. prebjegao na neprijateljsku stranu.

Galorimsko carstvo nije predstavljalo posebnu državnu cjelinu, već pokušaj lokalne aristokracije, administrativnih i vojnih čimbenika za stvaranjem obrane od barvarskih napada i rješavanje drugih problema bez pomoći središnjih vlasti.

Popis galorimskih careva[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]