Gorgora
| Gorgora | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 12°14′N 37°18′E / 12.233°N 37.300°E | |
| Država |  Etiopija
|
| Stanovništvo (2005.) | |
| - Grad | 4,783 |
| Zemljovid | |
  Gorgora | |
Gorgora (Geez: ጎርጎራ) je gradić i istoimeni poluotok na sjeverozapadu Etiopije. Gorgora leži 62 km južno od regionalnog središta Gondara na sjevernoj obali Jezera Tana, u zoni Semien Gondar u regiji Amhara. Grad ima 4, 783 stanovnika po popisu iz 2005.[1]
Osobine grada[uredi | uredi kôd]
Naziv Gorgora se prvenstveno odnosi na mali poluotok koji strši u Jezero Tana, a tek potom na istoimeno naselje s malom lukom. Na poluotoku su u prošlosti boravili Isusovci na mjestu koje se danas zove "Stara Gorgora" koja je smještena oko 5 km sjeveroistočno, od Mariam Gimba, kojeg zovu i "Nova Gorgora", te oko 5 km zapadno od Debre Sina i njegove crkve.[2] Ostale važnije znamenitosti su samostan Mandaba, smješten na rtu poluotoka Gorgora. Britanski bojnik R.E. Cheesman posjetio je samostan Mandaba 1932., i opisao ga kao dobro utvrđen, ograđen visokim zidom, s vrlo strogim kućnim redom, u kojem se ženama nije dozvoljavao ulaz. Tad je u njemu boravilo 150 redovnika, s vrlo strogim i tiranskim opatom koji je neposlušne redovnike bacao u lance, i upravljao samostanom pomalo tiranski. Cheesman je istina dodao i to da su mnogi bježeći od ruke pravde, pozvonili na samostanska vrata, a samostan im bi pružio sigurno utočište, bez obzira što su ga progonile najuticajnije osobe u zemlji. [3] Gorgora je povezana trajektnom linijom s najvećim gradom na Jezeru Tana Bahir Dar preko otoka Dek.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Gorgora je svojedobno bila jedno od prvih sjedišta Etiopskog kraljevstva, za vrijeme vladavine Suseniosa I. i njegova sina Fasilidesa prije nego što je Fasilides osnovao novi grad Gondar. Gorgora je po legendi odabrana kao sjedište zato što počinje sa slovom "g" (Geez: ጐ), a to je bilo proročanstvo.
Ruševine isusovačkog grada još uvijek se da vidjeti, iako se većina zgrada srušila nakon potresa koji je pogodio grad 1950. Njihova izgradnja, veže se uz španjolskog misionara u portugalskoj službi Pedra Paeza, koji je za svog djelovanja po Etiopiji uspio uvjeriti Etiopskog cara Suseniosa I. da prijeđe na katoličanstvo.[4] Najvrijednije građevine isusovačke Gorgore bile su crkva Debre Sina, podignuta 1608., katedrala (napuštena nakon što je car Fasilides protjerao isusovce u 17.st.), careva palača (u okolici) i brojni samostani.
Gorgora je bila dio obrane u Bitci kod Gondara, kad su etiopske snage opkolile Gondar i talijanskog generala Guglielma Nasia. Još tijekom listopada 1941., Talijani su imali jednu bojnu u Gorgori, u roku od mjesec dana ojačali su garnizon na 1500 vojnika. Od 1960. Etiopska Javna zdravstvena služba ima područnu ispostavu u gradu, ona je bila jedna od prvih četiri otvorenih po Etiopskim provincijama. Gorgora je odabrana zbog blizine Više zdravstvene škole u Gondaru.[5]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ CSA 2005 National Statistics Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. kolovoza 2007. (Wayback Machine), Table B.4
- ↑ Andreu Martinez, "Gorgora", u Siegbert Uhlig, ed.Enciklopedija aethiopica, sv. 2, Wiesbaden: Harrasowitz, 2005, str. 853-4.
- ↑ R.E. Cheesman: "Lake Tana and Its Islands", Geographical Journal, 85 (1935), str. 499
- ↑ David Buxton, Travels in Ethiopia, second edition (London: Benn, 1957), str. 115
- ↑ "Local History in Ethiopia"[neaktivna poveznica] The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 19. ožujka 2008.)