Etiopija

Savezna Demokratska Republika Etiopija የኢትዮጵያ ፈደራላዊ ዲሞክራሲያዊ ሪፐብሊክ (yä-Ityop̣ya Federalawi Dimokrasiyawi Ripäblik)
Zastava Grb
Himna Whedefit Gesgeshi Woude Henate Ethiopia
Glavni grad	Adis Abeba
Službeni jezik	amharski
Vlada
- Predsjednik	Girma Wolde-Giorgis
- Predsjednik Vlade	Meles Zenawi
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva u prosincu 1944.
Površina	26. po veličini
- ukupno	1.127.127 km²
- % vode	0,7 %
Stanovništvo	16. po veličini
- ukupno (2005)	73.053.286
- gustoća	64,8/km²
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	69.099 milijardi $ (69.)
- po stanovniku	823 $ (175.)
Valuta	birr (100 centa)
Pozivni broj	251
Vremenska zona	UTC +3
Internetski nastavak	.et

Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike. Nema izlaza na more, a graniči na sjeveru s Eritrejom, na zapadu sa Sudanom i Južnim Sudanom, na jugu s Kenijom te na istoku sa Somalijom i Džibutijem.

Zemljopis

Glavna reljefna cjelina zemlje je Etiopska visoravan koje zauzima više od polovice državne površine. Sastoji se od visokih ravnjaka ispresijecanih dubokim riječnim dolinama i međusobno razdvojenih planinama, od kojih je najviša Ras Dashan (4550 m). Veliki tektonski jarak (eng. Great Rift Valley) prolazi kroz zemlju u smjeru sjeveroistok-jugozapad i dijeli gorje na veći sjeverozapadni i manji jugoistočni dio. Klima i biljni pokrov ovise prvenstveno o nadmorskoj visini: najbolji uvjeti za poljoprivredu su na visinama od 1700 do 2500 m.

Povijest

Povijest Etiopije je po mnogo čemu iznimna među afričkim zemljama. S izuzetkom kratkog razdoblja uoči drugog svjetskog rata 1936–1941. kada je bila pod talijanskom vlašću, zemlja nikada nije bila europska kolonija.

Prva zabilježena država na području Etiopije bilo je Kraljevstvo Aksum koje se u prvom stoljeću poslije Krista razvilo u pomorsku i trgovačku silu na Crvenom moru. Zemlja je primila monofizitsko kršćanstvo u 4. stoljeću, a vrhunac snage dosegnula je u 6. stoljeću kada je kontrolirala i južni dio Arapskog poluotoka. Sa širenjem Islama od 7. stoljeća nadalje važnost Aksuma se smanjila, a arapsko osvajanje crvenomorske obale odsjeklo je državu od trgovačkih puteva. Ipak, zemlja nije osvojena i uključena u arapsko-islamsku sferu utjecaja kao Egipat i Sudan na sjeveru.

U 14. i 15. stoljeću etiopska je država uspijevala održati premoć nad muslimanskim sultanatima koji su nastali uz njenu južnu granicu, ali nakon nekoliko poraza u početku 16. stoljeća njen je opstanak doveden u pitanje. Tada je Portugal uputio vojnu pomoć Etiopiji i nakon početnih neuspjeha 1543. pobijeđen je islamski vojskovođa Ahmad Granj. S portugalskim vojnicima stigli su i misionari pa je Etiopija u kratkom razdoblju za vrijeme vladavine Suseniosa I. (1606. - 1632.) bila katolička zemlja. No već njegov nasljednik neguš negasti Fasilides (1632. - 1667.) odmah po stupanju na tron 1632. vratio raniji položaj Etiopskoj pravoslavnoj tevahedo crkvi, i protjerao sve katoličke misionare.

U područja južne Etiopije opustošena ratovima s muslimanima počeo se tijekom 16. stoljeća u sve većem broju s juga doseljavati stočarski narod Oromo čije su pripadnike etiopski starosjedioci smatrali barbarima, dijelom i zbog njihovih animističkih vjerovanja. U 18. i prvoj polovici 19. stoljeća dolazi do slabljenja središnje države u korist regionalnih vladara među kojima se ističu i plemići naroda Oromo koji su se postupno uključili u amharski kršćanski kulturni krug.

Razdoblje slabih careva završava 1855. kada je carsko prijestolje zauzeo Tewodros II. On i njegovi nasljednici Ivan IV. i Menelik II. uspjeli su očuvati etiopsku neovisnost pred nadirućom europskom kolonizacijom, a Menelik II. je 1896. pobijedio malobrojnu talijansku vojsku kod Adve. U sljedećih četrdeset godina Etiopija se modernizirala, proširila prema jugu i znatno obogatila izvozom kave. Godine 1930. prijestolje je preuzeo car Haile Selassie koji je ubrzao modernizaciju zemlje po europskim uzorima. Ipak, nije uspio zaustaviti talijansku vojsku u drugom pokušaju osvajanja zemlje pa je razdoblje talijanske okupacije od 1936. do 1941. proveo u egzilu.

Nakon drugog svjetskog rata Haile Selassie je uspio zadržati vlast i pripojiti bivšu talijansku koloniju Eritreju Etiopiji dobivajući na taj način izlaz na more, ali je 1960-ih 20. st. rastao je otpor njegovoj politici. Nezadovoljstvo je kulminiralo 1974.. vojnim udarom u kojem je car svrgnut i vjerojatno ubijen. Pučisti, okupljeni u vijeću Derg pod vodstvom bojnika Mengistu Haile Mariama približili su zemlju Sovjetskom Savezu, a politika kolektivizacije i prisilnog otkupa žita uzrokovala je veliku glad 1984. (povod za prvi Live Aid koncert).

Pad komunizma 1991. značio je i propast Mengistuova režima kojeg su porazili ujedinjeni gerilci iz sjeverne provincije Tigray i Eritreje koja se desetljećima borila za neovisnost. Nova vlada predvođena gerilskim vođom Melesom Zenawijem dala je široku autonomiju etničkim pokrajinama i priznala neovisnost Eritreje, ali je svojim opreznim pristupom reformama usporila potencijalno snažan gospodarski rast. Dodatne probleme za vladu donio je rat s Eritrejom oko graničnog spora koji je trajao od 1998. do 2000. i u kojem je poginulo više desetaka tisuća ljudi.

Stanovništvo

Etiopija je zajednica više naroda koji se razlikuju po jeziku i vjeri.

Narodi

Najbrojniji je narod Oromo (40%), drugi po brojnosti su povijesno dominantni Amhara i Tigre, manji narodi su Sidamo (9%), Shankella (6%) i Somalijci (6%).

Jezici

jezici pripadaju afrazijskoj porodici, među kojima omotski, kušitski, nilotski, etiopski, berta, kumuz i druge skupine. Službeni jezik je amharski. 90 jezika bez gamo, gofa i dawro koji su nastali podjelom gamo-gofa-dawro jezika. Pet jezika je izumrlo

Popis jezika: aari 155.000 (1994 popis), afar 979.000 (1994 popis), alaba-k’abeena 162,000 (1994 popis), amharski 17.400.000 (1994 popis), anfillo 500 (1990 SIL), anuak 45.600 (1994 popis), arbore 4.440 (1994 popis), argobba 10.900 (1994 popis), awngi 500.000 (2007), baiso 1.010 (1995 SIL), bambassi 5.000 (1982 SIL), basketo 57.800 (1994 popis), bench 174,000 (1994 popis), berta 125.000 (1994 popis), borana-arsi-guji oromo (južni oromo) 3,630,000, borna 19.900 (1994 popis), burji 35.700 (1994 popis), bussa 6,620 (1994 popis), chara 6.930, daasanach 32.100 (1994 popis), dawro 259.633 (1994 popis), dime 6.500 (1994 popis), dirasha 90.000 (2005 SIL), dizi 21,100 (1994 popis), dorze 20.800 (1994 popis), Engleski 1.990 (1994 popis), etiopski znakovni jezik 1.000.000 (2005), gafat †, gamo 597.130 (1994 popis), ganza 5.400 (2004), gawwada 32,700 (1994 popis), gayil 55.700 (2007), gedeo 637.000 (1994 popis), geez †, gofa 241.530 (1994 popis), Gumuz 120.000 (1994 popis), hadiyya 924.000 (1994 popis), hamer-banna 42.800 (1994 popis), harari 21.300 (1994 popis), hozo 3.000 (1995 SIL), inor 280.000, istočni Oromo 4.530.000 (1994 popis), kachama-ganjule 4,070 (1994 popis), Kacipo-Balesi 4.120 (2000), kafa 570.000 (1994 popis), kambaata 570,000 (1994 popis), karo 1.000 (2007 S. Malmvam), kistane 255.000 (1994 popis), Komo 1.500 (Bender 1975), konso 195.000 (2005), koorete 104.000 (1994 popis), kwama 15.000 (1982 SIL), kwegu 450 etničkih (2007), libido 36.600 (1998 popis), Majang 15.300 (1998 popis), male 53.800 (1998 popis), Me’en 80.000 (2005 SIL), melo 20,200 (1994 popis), mesmes †, mesqan 25.000 (2002), murle 200 (1975 Tournay), mursi 3.280 (1994 popis), nayi 3.660 (1994 popis), nuer 64.900 (1994 popis), Nyangatom 14.200 (1994 popis). ongota 8 (etnički: 89, 2000 M. Brenzinger), opuuo 1.000 (2007 A. Tsadik), zapadni centralni Oromo (oromiffa) 8.920.000 (1994 popis), oyda 16.600 (1994 popis), qimant 1.650 (1994 popis), Rer Bare †, saho 22.800 (1994 popis), sebat bet gurage 2.320.000 (2006), seze 3.000 (1995 SIL), shabo 450 (2000 M. Brenzinger), shekkacho 54.900 (1994 popis), sheko 40.000 (2007), sidamo 2.900.000 (2005 SIL), silt’e 1.000.000 (2007), somalski 3.960.000 (2006), suri 19.600 (1994 popis), tigrigna 3.220.000 (1994 popis), tsamai 8.620 (1994 popis), turkana 25.200 (2000), Uduk 20.000 (1995 W. James), weyto † (etničkih 1.631), wolane ?, wolaytta 1.230.000 (1994 popis), xamtanga 143.000 (1994 popis), yemsa 81.600 (1994 popis), zay 4.880 (1994 SIL), Zaysete 17.800 (1994 popis); Podijeljen: gamo-gofa-dawro; izgubio status: kunfal.

Religija

Najbrojnija vjerska zajednica u zemlji su (CIA World Fact Book 2007):

• Kršćani 50% (pravoslaci 45%, protestanti 4%, katolici 1%),
• Muslimani 45%,
• Tradicionalne religije 4.6%,
• Ostali 1.8%

Gospodarstvo

Etiopsko gospodarstvo još je uvijek većim dijelom poljoprivredno (80% zaposlenih i 50% BDP-a). Uzgajaju se žitarice za vlastitu potrošnju i kava kao glavni izvozni proizvod. Etiopija spada u skupinu siromašnijih afričkih zemalja s BDP-om po stanovniku u 2004. od 800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.