Gornji Sveti Ivan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Gornji Sveti Ivan, također i Gornji Sentivan (mađ. Felsőszentiván, nje. Ober Sankt Iwan) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 53,54 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se nedaleko od Baje, na 46°11'42" sjeverne zemljopisne širine i 19°11'25" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara od Čavolja i Bikića.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6447.

Povijest[uredi VE | uredi]

Selo se prvi put spominje 1396. kao posjed Kalačke nadbiskupije.
Nakon turskih osvajanja je selo sasvim opustjelo.
1789. Gornji Sveti Ivan zahvaća doseljenički val Mađara i bunjevačkih Hrvata.
Polovicom 19. st. su stanovnici bili Hrvati i Mađari, a Nijemci su činili šestinu stanovništva [1].

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Gornjem Svetom Ivanu živi 2048 stanovnika (2005.).

Pored Mađara, u Gornjem Svetom Ivanu žive i Hrvati, iz skupine Bunjevaca, koji su nekad bili velika zajednica u selu [2].

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Poznate osobe koje su rođene ili su živile i radile u Gornjem Svetom Ivanu.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Novinar i književnik János Csuka u svom djelu "A délvidéki magyarság története 1918-1941" je naveo, i to po imenima, izaslanika Bunjevaca, koji su sudjelovali 22. rujna 1919. Mirovnoj konferenciji u Parizu [3], a među njima je bio i izaslanik i iz ovog sela.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (njem.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
  2. Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku Page white acrobat.png(PDF)
  3. Hrvatski glasnik br. 44/2006 Leksikon podunavskih Hrvata Page white acrobat.png(PDF)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]