Baja
Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Nalazi se na 46°11' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine.
Zauzima površinu od 177,61 km2.
[uredi] Upravna organizacija
Upravno je sjedište istoimenog kotara. Nalazi se u Bačko-kiškunskoj županiji.
1900. je dobila status grada[1].
Od 31. listopada 1930., u grad Baju je uključeno naselje Fancaga/Vancaga.
Poštanski broj je 6500.
U Baji se nalazi jedinica hrvatske manjinske samouprave.
Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Baju ulazi kao predstavnik Bačke. U sastavu od ožujka 2007. je to Joso Ostrogonac [2].
[uredi] Prosvjeta i znanost
U Baji je Filozofski fakultet, na kojem su studirali poznati hrvatski znanstvenici, kao što su Grgur Čevapović, Miroljub Ante Evetović, a srednju školu su pohađali Ivan Petreš Čudomil, Fabijan Peštalić...
[uredi] Povijest
Nije poznato kad je utemljena, ali se zna da je da je starija od Subotice, a mlađa od Bača. 1790-ih je bila važnim trgovišnim mjestom, jer su se u to vrijeme u njoj sajmovi održavali triput godišnje, a bila je najpoznatijim tržištem žita[3].
[uredi] Promet
Od Baje prema ostatku Mađarske vodi željeznička prometnica.
[uredi] Stanovništvo
U Baji živi 37.462 stanovnika (stanje 2005.).
Apsolutnu većinu čine Mađari, 93,5%. Nijemci čine 2,7%, Hrvati 1,3%, Romi 0,5%, Srbi 0,4%, Slovaci 0,1%, a ostali 1,5%.
[uredi] Hrvati u Baji
Bajski su Hrvati bili svojevremeno najznačajnija nacionalna zajednica u tom gradu, a vremenom je rastao broj Nijemaca i Srba.
Bunjevački Hrvati su se doselili na bajske prostore 1688. godine [4].
Oslobađanjem okolnih područja od turske vlasti, Mađari se u značajnom broju naseljavaju u ovim krajevima.
Do tada, Hrvati su u starim dokumentima bili zapisani kao Dalmatinci (Natio Dalmatica).
Vremenom su se asimilirali u Mađare, a dio je otišao u Kraljevinu SHS nakon raspada Austro-Ugarske, odnosno nakon što je granica povučena u neposrednom susjedstvu.
U Baji su kapelanima bili Ivan Evetović i Lajčo Budanović. Filozofiju su predavali Luka Čilić i Jeronim Lipovčević.
Od hrvatskih književnika, u Baji su djelovali Mišo Jelić, Grgur Peštalić i ostali.
U Baji se rodio mađarski povjesničar Dinko Šokčević.
U Baji je izlazio hrvatski časopis i dnevnik Neven, kojeg je pokrenuo Mijo Mandić.
U Baji se održava kulturna manifestacija bajskih Hrvata koja se zove Veliko prelo bačkih Hrvata [5]. Pored te, u Baji se održava još jedna manifestacija na hrvatskom jeziku, a održava se u Gradskoj knjižnici i općeprosvjetnom središtu "Endre Ady": Hrvatska (bunjevačka) večer [6].
[uredi] Obrazovanje
Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je organizirano kao i u Aljmašu, Dušnoku, Baćinu, Bikiću i Kaćmaru, tako da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1.-4.).[7]
[uredi] Gradovi prijatelji
[uredi] Izvori
- ↑ Mađarski središnji statistički ured
- ↑ ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
- ↑ Hrvatski bački mjestopisi: povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bordoškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994. str. 95
- ↑ Hrv. glasnik br.23/2008. Obilježena 320. obljetnica doselidbe bunjevačkih Hrvata, 5. lipnja 2008.
- ↑ Croatica.hu Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
- ↑ Radio Croatica Odluka Javne zaklade za nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj o raspodjeli financijskih sredtava u kategoriji kulturni i vjerski programi na materinskom jeziku
- ↑ Hrvatski glasnik Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005.
(PDF), 800 KB
[uredi] Vanjske poveznice
- Baja Város Honlapja - Főoldal Službene stranice grada Baje
Nedovršeni članak Baja koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
