Čavolj
Čavolj (mađ. Csávoly,[1] nje. Tschawal) je selo u Bačko-kiškunskoj županiji, na jugoistoku Mađarske.
Sadržaj |
Zemljopisni položaj [uredi]
Nalazi se 15 km od Baje, na 46°11′28″ sjeverne zemljopisne širine i 19°08′49″ istočne zemljopisne dužine. Površine je 47,43 km 2.
Ime [uredi]
Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, svetom Pavlu apostolu, no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi Čachl [2]. Neki izvori navode da se zove po Saulu, kalačkom nadbiskupu[3].
Upravna organizacija [uredi]
Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanskog je broja 6448.
Upravno mu pripada Jelaš (Pustara),[1] Nagyhát i Szőlőközidűlő.[4]
Čavolj je sjedište jedinice hrvatske i njemačke manjinske samouprave u Mađarskoj.
Povijest [uredi]
Povijest ovog sela se može pratiti od 1198..
Selo je pod imenom Chayol-Thayal mijenjalo brojne vlasnike od 1374..
Prema turskim poreznim popisima, u Čavolju su bile 22 kuće 1580.. Nakon toga, selo je bilo razarano i obnavljano nekoliko puta.
Kao gradić je bio obnovljen 1734..
1736. izvori bilježe da su stanovnici bunjevački Hrvati i Mađari[3].
Prva crkva u njemu je bila sagrađena 1740..
Prvi Nijemci se doseljavaju 1762. te u još nekoliko valova. Između 1782. i 1784., na sugestiju kaločanskog biskupa, 424 Nijemca iz Soroksára i Ajoša, odnosno iz okolice današnje Budimpešte su naselila ovo selo. Ukupno je broj stanovnika u selu porastao za tisuću od 1762. do 1783. zbog naseljavanja njemačkih stanovnika[3].
Zbog toga izvori bilježe da su Nijemci činili preko 90% stanovnika u prvim desetljećima 19. st.. Udio je kroz 19. st. opadao zbog mađarizacije, tako da su do Drugog svjetskog rata pali udjelom ispod 2/3[3].
1866. je Čavolj, kao i još neka mjesta u Bačkoj (Baju, Čonoplju, Bikić, Gornji Sveti Ivan) pogodila kolera.
1947. je bila velika prekretnica u povijesti ovog sela. Prema Potsdamskom dekretu, Nijemci su bili zamijenjeni slovačkim Mađarima. 553 Nijemca su deportirana u Njemačku. Unatoč tome, Čavolj je uspio ostati višenacionalnog sastava.
Stanovništvo [uredi]
Čavolju ima 2104 stanovnika (2001.).
Stanovnici su Mađari te manjinski Hrvati i Nijemci. [5]. Na popisu 2001. je bilo 2,7% Hrvata, 2,4% Nijemaca, 0,5% Srba, 0,2% Ukrajinaca, 0,1% Rumunja te ostalih. Rimokatolika je 81%, kalvinista je 3,6%, luterana je 0,3%, grkokatolika je 0,2%, bez vjere je 7% te ostalih.
U povijesti je Čavolj bilježio brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine Bunjevaca [6].
Još 1711. bilježi ga se kao hrvatsko naselje. [2]. Par desetljeća poslije, 1730., plemić Czobor je naselio Hrvate iz Baje.
Iduće valove naseljavanje su činili Nijemci, i to nakon par desetljeća, 1747./48. te 1782..
Poznate osobe [uredi]
Od 1917. je u Čavolju župnik bio hrvatski književnik i sakupljač narodnih djela Ivan Petreš Čudomil. Iako je isti umro u Baji, pokopan je u Čavolju.
- dr Mišo Mandić, pedagog, utemeljitelj Seoskog muzeja lokalne povijesti, nagrađen spomen-plaketom Mađarskog etnografskog društva [7]
- stolnobiogradski biskup Nikola Milašin
- Petar Pančić, bivši upravitelj travničkog sjemeništa
- Roza Vidaković, hrv. pjesnikinja
Kultura [uredi]
- Muzej lokalne povijesti
- spomenik palim vojnicima u Prvom i Drugom svjetskom ratu
Izvori [uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Živko Mandić: Folia onomastica croatica 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica 14/2005.
- ↑ 2,0 2,1 Hrvatski glasnik br. 44/2006. Leksikon podunavskih Hrvata
(PDF) - ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 (njem.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
- ↑ Mađarski statistički ured
- ↑ Hrvatski glasnik br. 22/2005. U Čavolju su nošeni na dlanovima, 2. lipnja 2005. (PDF)
- ↑ Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik br.23/2005 Priznanje dr Miši Mandiću (PDF)
