Gospa Gradovrška
Gospa Gradovrška, Crna Gospa[1] ili Radosna Gospa[2] je slika Blažene Djevice Marije.
Potječe iz franjevačkog samostana u Zvorniku. Kad su Osmanlije u doba namjesništva Gazi Husrev-bega iskorjenivale katolike u Usori i Soli, spalile su samostan u Zvorniku, a franjevce protjerali. Sa sobom su protjerani franjevci ponijeli Gospinu sliku. Dok su bježali, zaustavio ih je jedan turski vojnik. Htio je vidjeti što to nose. Pokazali su mu sliku, a Turčin koji je bio na konju, kopljem je udario u sliku, a iz slike je potekla krv. Prema legendi, Turčin je pao s konja u provaliju i završio u Drini. Prema legendi, na tom se mjestu za svih većih Gospinih svetkovina u valovima rijeke Drine pojavljivalo tijelo Turčina koji je oskvrnuo sliku.[1]
Slika je odnesena u Franjevački samostan Gradovrh gdje je bila čuvana. Gradovrh je postao mjesto gdje se u tajnosti hodočastilo Gospinoj slici i grobu franjevca Petra Soljanina. [3]
Danas se u franjevačkom samostanu u Baču čuva slika Crne ili Radosne Gospe, za koju se vjeruje da je gradovrška. Kroz druga istraživanja, Gospina slika je naslikana mnogo kasnije, iz 1685. godine. U jeku Bečkog rata, franjevci su 1688. prisilno napustili Gradovrh i preselili se u Bač, a njihov se novi samostan sve do 1705. godine nazivao gradovrškim.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Franjevački samostan Tuzla Povijest samostana i župe (pristupljeno 22. studenoga 2016.)
- ↑ a b Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. lipnja 2016. (Wayback Machine) Gradovrh mora ponovno oživjeti, 7. ožujka 2008. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)
- ↑ Pavo Živković, Marija Brandić. Svibanj 2007. Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti. Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe. Filozofski fakultet u Osijeku. 1 (1–2): 60–61. ISSN 1846-3819. Pristupljeno 22. studenoga 2016.