Drina
 Ovo je glavno značenje pojma Drina. Za druga značenja, pogledajte Drina (razdvojba). |
| "Podrinje" preusmjerava ovamo. Za naselje u općini Markušica, Hrvatska, vidi Podrinje (Markušica). |
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Duljina | oko 340 km |
| Prosječni istjek | 125-370 m³/s |
| Površina porječja | 19.570 km² |
| Izvor | Nastaje spajanjem rijeka Tare i Pive |
| Ušće | Sava, kod Srijemske Rače |
| Pritoci | Sutjeska, Prača, Žepa, Ćehotina, Lim, Rzav |
| Države | BiH, Srbija |
| Gradovi | Foča, Goražde, Višegrad, Bajina Bašta, Ljubovija, Bratunac, Zvornik, Mali Zvornik |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | Savu |
| Plovna od − do | plovna |
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog carstva.
Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina svojim tokom od oko 340 km prolazi kroz mnogobrojna mjesta u BiH. U donjem Podrinju Drina čitavim svojim tokom čini granicu između BiH i Srbije. Drina se ulijeva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara. Rijeka ima i narodno ime Zelenka.[1]
Sadržaj |
Tijek rijeke[uredi]
Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i večih rijeka kao Lim, Prača i Rzav. Povijesno gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu, Bajinoj Bašti i Zvorniku. U Donjem Podrinju direktno teče kroz Zvornik dijeleći grad na dva dijela tako da Zvornik pripada Bosni a Mali Zvornik Srbiji.
Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke, dug 24 km.
Drina u bosanskohercegovačkoj i stranoj literaturi[uredi]
Bosanskohercegovački nobelovac Ivo Andrić koji je jedan dio svog djetinjstva proveo u Višegradu je često koristio rijeku Drinu kao pozadinu svojih romana.
Unutarnje poveznice[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 268.
„Pod imenom Drinos zabilježena je već u Tab. Pcut., dok u narodu postoji za nju još i ime Zelenka zbog boje vode u gornjem i srednjem toku.“
(str. 268.)
Vanjske poveznice[uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Drina |
- (engl.) Drina River Sub-basin
