Drina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Drina. Za druga značenja, pogledajte Drina (razdvojba).
Disambig.svg "Podrinje" preusmjerava ovamo. Za naselje u općini Markušica, Hrvatska, pogledajte Podrinje (Markušica).
Drina
Drina u Višegradu, oko 1900.
Duljina oko 340 km
Prosječni istjek 125-370 m3/s
Površina porječja 19.570 km2
Izvor Nastaje spajanjem rijeka Tare i Pive
Ušće Sava, kod
Srijemske Rače
Pritoci Sutjeska, Prača, Žepa, Ćehotina, Lim, Rzav
Države BiH, Srbija
Gradovi Foča, Goražde, Višegrad, Bajina Bašta, Ljubovija, Bratunac, Zvornik, Mali Zvornik
Slijev crnomorski
Ulijeva se u Savu
Plovna od − do plovna

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog carstva.

Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina svojim tokom od oko 340 km prolazi kroz mnogobrojna mjesta u BiH. U donjem Podrinju Drina čitavim svojim tokom čini granicu između BiH i Srbije. Drina se ulijeva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara. Rijeka ima i narodno ime Zelenka.[1]

Tijek rijeke[uredi VE | uredi]

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i večih rijeka kao Lim, Prača i Rzav. Povijesno gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu, Bajinoj Bašti i Zvorniku. U Donjem Podrinju direktno teče kroz Zvornik dijeleći grad na dva dijela tako da Zvornik pripada Bosni a Mali Zvornik Srbiji.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke, dug 24 km.

Drina u bosanskohercegovačkoj i stranoj literaturi[uredi VE | uredi]

Bosanskohercegovački nobelovac Ivo Andrić koji je jedan dio svog djetinjstva proveo u Višegradu je često koristio rijeku Drinu kao pozadinu svojih romana.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 268.
    Wikicitati „Pod imenom Drinos zabilježena je već u Tab. Pcut., dok u narodu postoji za nju još i ime Zelenka zbog boje vode u gornjem i srednjem toku.”
    (str. 268.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Drina