Zvornik

Izvor: Wikipedija

Zvornik
Entitet	Republika Srpska
Sjedište	Zvornik
Načelnik	Zoran Stevanović
Površina	385 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	81.295 (1991.) ?/km²

Zvornik je grad i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa 12.000 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz 1991.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991. 5 Izvor 6 Uprava 7 Povijest 7.1 Osmanski period 7.2 Postosmanski period 8 Gospodarstvo 9 Poznati ljudi 10 Spomenici i znamenitosti 11 Obrazovanje 12 Kultura 13 Sport 14 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Teritorij općine Zvornik, neposredno prije rata prostirala se uz lijevu obalu rijeke Drine u dužini od 52 km, dok se u dubini najviše prostire 26 km. Od ukupno 500 kvadratnih kilometara njene povrsine 90% je brdsko planinsko područje. Nadmorska visina kreće se oko 130 do 916 metara. Sam grad nalazi se na nadmorskoj visini od 146 metara. Klima je umjereno kontinentalna.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zvornik imala je 81.295 stanovnika, raspoređenih u 67 naselja.

Nacionalni sastav:

• Muslimani - Bošnjaci - 48.102 (59,16%)
• Srbi - 30.863 (37,96%)
• Hrvati - 122 (0,15%)
• Jugoslaveni - 1.248 (1,53%)
• ostali - 960 (1,20%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 60.910

• Muslimani - 32.504 (53,36%)
• Srbi - 27.769 (45,59%)
• Hrvati - 107 (0,17%)
• Jugoslaveni - 49 (0,08%)
• ostali - 481 (0,80%)

[uredi] Naseljena mjesta

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zvornik imala je 81.295 stanovnika, raspoređenih u 67 naselja:

Androvići, Baljkovica, Baljkovica Donja, Boškovići, Buložani, Čelopek, Divič, Donja Pilica, Donji Lokanj, Drinjača, Dugi Dio, Đevanje, Đulići, Glodi, Glumina, Goduš, Gornja Pilica, Gornji Lokanj, Grbavci Donji, Grbavci Gornji, Gušteri, Jardan, Jasenica, Jusići, Kamenica Donja, Kamenica Gornja, Kiseljak, Kitovnice, Klis, Kostijerevo, Kozluk, Kraljevići, Križevići, Kučić Kula, Kula Grad, Liješanj, Malešići, Marčići, Međeđa, Mehmedići, Nezuk, Novo Selo, Pađine, Paljevići, Petkovci, Potočani, Rastošnica, Roćević, Rožanj, Sapna, Skočić, Snagovo, Snagovo Donje, Snagovo Gornje, Sopotnik, Šepak Donji, Šepak Gornji, Šetići, Tabanci, Trnovica, Tršić, Ugljari, Vitinica, Vrela, Zaseok, Zelinje i Zvornik.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Zvornik ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i Sapna, te dijelovi naseljenih mjesta: Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok. Od ovog područja formirana je općina Sapna.

U općini Zvornik su ostala naselja:

Androvići, Baljkovica (dio), Baljkovica Donja, Boškovići, Buložani, Čelopek, Divič, Donja Pilica, Donji Lokanj, Drinjača, Dugi Dio, Đevanje, Đulići, Glodi, Glumina, Gornja Pilica, Gornji Lokanj, Grbavci Donji, Grbavci Gornji, Gušteri, Jardan, Jasenica, Jusići, Kamenica Donja, Kamenica Gornja, Kiseljak (dio), Kitovnice, Klisa, Kostijerevo, Kozluk, Križevići, Kučić Kula, Kula Grad, Liješanj, Malešići, Marčići, Mehmedići, Nezuk (dio), Novo Selo, Pađine, Paljevići, Petkovci, Potočani, Roćević, Skočić, Snagovo, Snagovo Donje, Snagovo Gornje, Sopotnik, Šepak Donji, Šepak Gornji, Šetići, Tabanci, Trnovica, Tršić, Ugljari, Vitinica (dio), Vrela, Zaseok (dio), Zelinje i Zvornik.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991.

Apsolutna etnička većina:

██ Muslimani

██ Srbi

Nacionalni sastav stanovništva općine Zvornik, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto	ukupno	Muslimani	Srbi	Hrvati	Jugoslaveni	ostali
Androvići	319	0	314	0	1	4
Baljkovica	595	141	451	2	0	1
Baljkovica Donja	342	50	289	1	0	2
Boškovići	583	61	517	1	2	2
Buložani	241	0	241	0	0	0
Čelopek	1,896	119	1,763	2	8	4
Divič	1,388	1,360	4	4	7	13
Donja Pilica	1,304	3	1,282	2	6	11
Donji Lokanj	1,407	0	1,401	0	1	5
Drinjača	238	199	33	1	5	0
Dugi Dio	342	341	0	0	0	1
Đevanje	340	20	305	0	14	1
Đulići	1,043	1,022	17	0	0	4
Glodi	1,260	1,177	46	0	4	33
Glumina	2,399	2,249	123	0	6	21
Goduš	1,150	1,143	0	0	2	5
Gornja Pilica	1,104	0	1,096	3	0	5
Gornji Lokanj	901	0	898	1	0	2
Grbavci Donji	1,058	846	206	1	2	3
Grbavci Gornji	939	261	667	0	0	11
Gušteri	777	338	430	0	1	8
Jardan	1,532	493	1,024	0	14	1
Jasenica	950	0	928	0	0	22
Jusići	500	427	73	0	0	0
Kamenica Donja	1,391	1,354	22	1	13	1
Kamenica Gornja	1,609	1,291	306	0	9	3
Kiseljak	580	16	532	0	10	22
Kitovnice	621	91	527	0	2	1
Klisa	617	617	0	0	0	0
Kostijerevo	1,230	804	417	0	3	6
Kozluk	3,017	2,565	302	3	76	71
Kraljevići	1,288	1,232	6	0	6	44
Križevići	2,310	2,272	34	0	1	3
Kučić Kula	970	657	305	1	6	1
Kula Grad	1,120	1,118	0	1	0	1
Liješanj	300	0	296	0	0	4
Malešići	736	69	664	0	0	3
Marčići	197	197	0	0	0	0
Međeđa	1,078	1,077	0	0	0	1
Mehmedići	238	236	1	0	0	1
Nezuk	989	901	83	0	5	0
Novo Selo	1,262	1,066	186	0	7	3
Pađine	560	0	553	1	1	5
Paljevići	355	343	12	0	0	0
Petkovci	877	871	6	0	0	0
Potočani	344	325	17	0	0	2
Rastošnica	2,335	6	2,314	2	1	12
Roćević	1,235	0	1,222	0	1	12
Rožanj	401	14	384	0	0	3
Sapna	1,807	1,722	46	6	14	19
Skočić	554	412	107	0	1	34
Snagovo	496	97	391	0	2	6
Snagovo Donje	800	798	0	0	0	2
Snagovo Gornje	1,238	1,194	37	0	0	7
Sopotnik	258	189	68	0	0	1
Šepak Donji	449	0	446	0	1	2
Šepak Gornji	1,964	1,924	18	2	14	6
Šetići	741	656	82	0	2	1
Tabanci	1,180	113	1,050	0	6	11
Trnovica	1,033	1	1,026	1	1	4
Tršić	2,097	586	1,490	3	13	5
Ugljari	609	65	506	2	18	18
Vitinica	3,116	2,900	204	1	5	6
Vrela	127	0	127	0	0	0
Zaseok	1,445	1,219	209	4	9	4
Zelinje	529	0	524	0	4	1
Zvornik	14,584	8,854	4,235	76	944	475
ukupno	81,295	48,102	30,863	122	1,248	960

[uredi] Izvor

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Zvornik, sa gradom Zvornikom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i Sapna, te dijelovi naseljenih mjesta: Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok. Od ovog područja formirana je općina Sapna.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Zvornik se prvi put spominje u 1410. godine, i to pod imenom Zvonik, a 1519. pod sadašnjim nazivom Zvornik. Zvornički stari grad (tvrđava) nastao je znatno ranije, vjerovatno u vrijeme kada se na Drini ustalila granica izmedu Srbije i Bosne (to jest u drugoj polovini 13. ili na početku 14. stoljeća). Podignut je na pogodnom mjestu gdje Drina polako izlazi u plodnu ravnicu i gdje su od davnina prolazili i ukršavali se važni putevi (posebno za Dubrovnik i Vrh Bosnu i dolinom Drine do njenog ušća pa dalje za Sirmium - (danas Srijemska Mitrovica). To je doprinijelo da se razvije grad, kao jedan od značajnijih trgovačkih centara. Uporedo s privrednim razvojem Zvornik dobija sve odlike naprednog gradskog naselja. Zato nije slučajno sto su kasnije Turci od njega napravili svoj administrativni centar, odnosno sandžak.

[uredi] Osmanski period

Nakon pada Bosne pod Tursku vlast formirana su tri sandžaka: Bosanski 1463., Hercegovački 1470. i Zvornički 1480. Zvorničkom sandžaku pripadala je cijela sjeveroistočna Bosna.

U sastav Zvorničkog sandžaka ulazili su:

• Kadiluk Srebrenica sa nahijama: Srebrenica, Ludmer, Kuslat i Subin
• Kadiluk Zvornik s nahijama: Zvornik, Perin, Teočak i Koraj
• Kadiluk Gornja i Donja Tuzla s nahijama: Donja Tuzla, Gornja Tuzla, Sapna, Spreča, Gostilj,Dramesin, Paske, Visovi, Jasenica i Smoluća
• Kadiluk Gračanica s nahijama: Gračanica, Grdačac, Srebrenik, Soko, Završ i Nenaviste
• Kadiluk Bijeljina s nahijama: Bijeljina i Janja
• Kadiluk Birce i Knežina
• Kadiluk Krupanj i Bohorina
• Kadiluk Loznica ili Jadar i Pticar
• Kadiluk Šabac sa Šapcem, Donjom i Gornjom Mačvom
• Kadiluk Brvenik s nahijama: Brvenik i Gošćanica

[uredi] Postosmanski period

Godine 1878 Tursku vlast zamijenila je Austro-Ugarska. Zvornik je i dalje ostao kotarsko (sresko) sjedište, s razvijenim zanatstvom i trgovina. Iz popisa stanovništva 1910, vidi se da je grad te godine imao 732 kuće i 3.688 stanovnika, od čega 2.092 Muslimana, 754 Srba, 185 katolika, 9 Evangelista, 148 Židova i 498 vojnih lica. Za vrijeme kraljevine Jugoslavije (1918. - 1941) Zvornik je sjedište sreza. Od 1929. pripadao je Drinskoj banovini sa sjedištem u Sarajevu. U toku drugog svjetskog rata, odnosno NOB-e (1941-1945), Zvornik je bio u sastavu Nezavisne države Hrvatske. Nakon drugog svjetskog rata, Zvornik je središte sreza i općine, kasnije Međuopćinske regionalne zajednice (općine Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Vlasenica i Šekovići).

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznati ljudi

• Filip Kljajić-Fića, narodni heroj;
• dr Mitar Perušić, nastavnik Univerziteta u Istočnom Sarajevu

[uredi] Spomenici i znamenitosti

• Đurđev-Grad, tvrđava koju je po prednju gradila "prokleta" Jerina, supruga Đurđa Brankovića.

[uredi] Obrazovanje

Pored osnovnih i srednjo-školskih ustanova obrazovanje u Zvorniku je smješten Tehnološki fakultet, Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice

• http://www.zvornik.net/
• http://www.zvornik.esmartweb.com/
• http://www.opstina-zvornik.org/