Zvornik
| Zvornik | |
|---|---|
 |
|
| Entitet | Republika Srpska |
| Sjedište | Zvornik |
| Načelnik | Zoran Stevanović |
| Površina | 385 km² |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
81.295 (1991.) ?/km² |
Zvornik je grad i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa 14.584 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz 1991.
Sadržaj |
Zemljopis [uredi]
Teritorij općine Zvornik, neposredno prije rata prostirala se uz lijevu obalu rijeke Drine u dužini od 52 km, dok se u dubini najviše prostire 26 km. Od ukupno 500 kvadratnih kilometara njene povrsine 90% je brdsko planinsko područje. Nadmorska visina kreće se oko 130 do 916 metara. Sam grad nalazi se na nadmorskoj visini od 146 metara. Klima je umjereno kontinentalna.
Stanovništvo [uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zvornik
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zvornik imala je 81.295 stanovnika, raspoređenih u 67 naselja.
| Stanovništvo općine Zvornik | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 48.102 (59,16%) | 40.801 (55,25%) | 32.504 (53,36%) | |||
| Srbi | 30.863 (37,96%) | 30.064 (40,71%) | 27.769 (45,59%) | |||
| Hrvati | 122 (0,15%) | 104 (0,14%) | 107 (0,17%) | |||
| Jugoslaveni | 1.248 (1,53%) | 1.970 (2,66%) | 49 (0,08%) | |||
| ostali i nepoznato | 960 (1,18%) | 906 (1,22%) | 481 (0,78%) | |||
| ukupno | 81.295 | 73.845 | 60.910 | |||
Zvornik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav [uredi]
| Zvornik | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 8.854 (60,71%) | 6.686 (55,04%) | 5.736 (67,18%) | |||
| Srbi | 4.235 (29,03%) | 3.491 (28,73%) | 2.424 (28,39%) | |||
| Hrvati | 76 (0,52%) | 66 (0,54%) | 83 (0,97%) | |||
| Jugoslaveni | 944 (6,47%) | 1.597 (13,14%) | 24 (0,28%) | |||
| ostali i nepoznato | 475 (3,25%) | 307 (2,52%) | 271 (3,17%) | |||
| ukupno | 14.584 | 12.147 | 8.538 | |||
Naseljena mjesta [uredi]
Androvići, Branjevo, Baljkovica (dio), Baljkovica Donja, Boškovići, Buložani, Čelopek, Divič, Donja Pilica, Donji Lokanj, Drinjača, Dugi Dio, Đevanje, Đulići, Glodi, Glumina, Gornja Pilica, Gornji Lokanj, Grbavci Donji, Grbavci Gornji, Gušteri, Jardan, Jasenica, Jusići, Kamenica Donja, Kamenica Gornja, Kiseljak (dio), Kitovnice, Klisa, Kostijerevo, Kozluk, Križevići, Kučić Kula, Kula Grad, Liješanj, Malešići, Marčići, Mehmedići, Nezuk (dio), Novo Selo, Pađine, Paljevići, Petkovci, Potočani, Roćević, Skočić, Snagovo, Snagovo Donje, Snagovo Gornje, Sopotnik, Šepak Donji, Šepak Gornji, Šetići, Tabanci, Trnovica, Tršić, Ugljari, Vitinica (dio), Vrela, Zaseok (dio), Zelinje i Zvornik.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Zvornik ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i Sapna, te dijelovi naseljenih mjesta: Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok. Od ovog područja formirana je općina Sapna.
Uprava [uredi]
Povijest [uredi]
Zvornik se prvi put spominje u 1410. godine, i to pod imenom Zvonik, a 1519. pod sadašnjim nazivom Zvornik. Zvornički stari grad (tvrđava) nastao je znatno ranije, vjerojatno u drugoj polovini 13. ili na početku 14. stoljeća).
Usporedno sa gospodarskim razvojem Zvornik dobija sve odlike naprednog gradskog naselja. Zato nije slučajno sto su kasnije Turci od njega napravili svoj administrativni centar, odnosno sandžak.
Osmansko razdoblje [uredi]
Nakon pada Bosne pod Tursku vlast formirana su tri sandžaka: Bosanski 1463., Hercegovački 1470. i Zvornički 1480. Zvorničkom sandžaku pripadala je cijela sjeveroistočna Bosna.
U sastav Zvorničkog sandžaka ulazili su:
- Kadiluk Srebrenica sa nahijama: Srebrenica, Ludmer, Kuslat i Subin
- Kadiluk Zvornik s nahijama: Zvornik, Perin, Teočak i Koraj
- Kadiluk Gornja i Donja Tuzla s nahijama: Donja Tuzla, Gornja Tuzla, Sapna, Spreča, Gostilj,Dramesin, Paske, Visovi, Jasenica i Smoluća
- Kadiluk Gračanica s nahijama: Gračanica, Grdačac, Srebrenik, Soko, Završ i Nenaviste
- Kadiluk Bijeljina s nahijama: Bijeljina i Janja
- Kadiluk Birce i Knežina
- Kadiluk Krupanj i Bohorina
- Kadiluk Loznica ili Jadar i Pticar
- Kadiluk Šabac sa Šapcem, Donjom i Gornjom Mačvom
- Kadiluk Brvenik s nahijama: Brvenik i Gošćanica
Prva desetljeća 1500-ih su bila iznimno teška za katolike tog kraja. U Zvorniku se nalazi franjevački samostan i crkva sv. Marija čijem zvoniku je grad dobio ime. 1538. su ga Osmanlije srušile, a crkvi pretvorile u džamiju. Franjevci su napustili Zvornik ponijevši sa sobom čudotvornu Gospinu sliku te se nastanili u Gornjoj Tuzli.[1] Odande su morali iseliti 1541. kad je kasaba doprla do kršćanske varoši Izvorišta.[2] Uz seobu franjevaca iz Zvornika je vezana jedna legenda. Kad su Turci zauzeli franjevački samostan u Zvorniku, redovnic su se zaputili u Gornje Soline. Sa sobom su nosili sliku Majke Božje. Putem su naišli na jednog Turčina koji je kopljem proboo sliku. Iz slike je potekla krv, a taj Turčin na to je skočio s konjem u Drinu. Potom se okamenio i počeo valjati po vodi, a prizoru su svjedočili brojni katolici, pravoslavci i muslimani.[3]
Postosmanlijsko razdoblje [uredi]
Godine 1878 Tursku vlast zamijenila je Austro-Ugarska. Zvornik je i dalje ostao kotarsko (sresko) sjedište, s razvijenim zanatstvom i trgovina. Iz popisa stanovništva 1910, vidi se da je grad te godine imao 732 kuće i 3.688 stanovnika, od čega 2.092 Muslimana, 754 Srba, 185 katolika, 9 Evangelista, 148 Židova i 498 vojnih lica. Za vrijeme kraljevine Jugoslavije (1918. - 1941) Zvornik je sjedište sreza. Od 1929. pripadao je Drinskoj banovini sa sjedištem u Sarajevu. U toku drugog svjetskog rata, odnosno NOB-e (1941-1945), Zvornik je bio u sastavu Nezavisne države Hrvatske. Nakon drugog svjetskog rata, Zvornik je središte sreza i općine, kasnije Međuopćinske regionalne zajednice (općine Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Vlasenica i Šekovići).
Gospodarstvo [uredi]
Poznati ljudi [uredi]
- Filip Kljajić-Fića, narodni heroj;
- dr Mitar Perušić, nastavnik Univerziteta u Istočnom Sarajevu
- Nada Obrić, popularna pjevačica
- Mr Himzo Tulić, sazlija
Spomenici i znamenitosti [uredi]
- Đurđev-Grad, tvrđava koju je po prednju gradila "prokleta" Jerina, supruga Đurđa Brankovića.
Obrazovanje [uredi]
Pored osnovnih i srednjo-školskih ustanova obrazovanje u Zvorniku je smješten Tehnološki fakultet, Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Izvori [uredi]
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
Vanjske poveznice [uredi]
|
|||||
