Gruž

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pogled na naselje Gruž iz parka Batala
Pogled na naselje Gruž s vidikovca Nuncijata

Gruž (tal. Gravosa) je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.

Općenito[uredi VE | uredi]

Gruž je stambeno i poslovno naselje u Dubrovniku izgrađeno u nekoliko faza od ranog 13. stoljeća i još uvijek se gradi. Sastoji se od obiteljskih kuća, stambenih zgrada i nebodera, te brojnih poslovnih zgrada.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Gruž se, u odnosu na Stari grad, nalazi 2 km zapadno na južnim padinama brda Srđ, iznad gruškog zaljeva.

Obuhvaća predio grada od rta Kantafig na zapadu do prevlake za poluotok Lapad i Ilijine glavice na istoku, te od Jadranske turističke ceste na sjeveru do obale zaljeva pomorske luke Gruž na jugu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nastanak i razvoj[uredi VE | uredi]

Gruž je bio prvo veće naselje izvan zidina starog Grada u čijem je zaljevu dubrovačka vlastela za vrijeme Dubrovačke Republike gradila svoje vile i ljetnikovce. Gradnja lijepo uređenih kuća započela je u 13. stoljeću, a ekspanziju doživjela u ranom 16. stoljeću. Razvojem grada razvijao se i Gruž pa je s vremenom postao stambeno, poslovno, industrijsko i trgovačko središte Dubrovnika u kojem je teretno-putnička luka, a u naselju je bio i željeznički kolodvor te sve dubrovačke tvornice.

Domovinski rat[uredi VE | uredi]

Stanovnici Gruža su za vrijeme Domovinskog rata odigrali veliku ulogu u obrani Dubrovnika od agresije i osvajnja juga Hrvatske, pa je tako u Gružu u svibnju 1991. godine osnovan prvi dragovoljački odred grada Dubrovnika čiji zapovjednik je bio pukovnik Krešo Klarić. Tijekom rata u potpunosti je uništena hladnjača u luci Gruž, a brojni stambeni i poslovni objekti te brodice i brodovi u Gružu i gruškoj luci su oštećeni ili u potpunosti izgorjeli.

Papa Ivan Pavao II u Dubrovniku[uredi VE | uredi]

Dne 6. lipnja 2003. godine, tijekom pastoralnog pohoda Hrvatskoj, papa Ivan Pavao II. je, na oltaru postavljenom u gruškoj luci, proglasio blaženom Mariju Propetog Isusa Petković te nakon toga održao propovijed pred oko 50.000 vjernika iz Dubrovnika i onih pristiglih iz svih krajeva Hrvatske i BiH. U spomen na taj događaj, ulica koja vodi od Kantafiga do gruške tržnice prozvana je ulicom Pape Ivana Pavla II. U toj istoj ulici kraj crkve Sv. Križa podignut je spomenik u njegovu čast.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U gradskom kotaru Gruž trenutno živi oko 17000 stanovnika, većinom Hrvata.

Nazivi naselja[uredi VE | uredi]

Gruž je podijeljen u nekoliko naselja:

  • Kantafig
  • TUP
  • Gruška obala
  • Nuncijata
  • Šipčine
  • Neboderi

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zgrada Atlantske plovidbe otvorena 2014. godine
Autobusni kolodvor Dubrovnik na Kantafigu

Gruž je ekonomsko i poslovno središte grada Dubrovnika. U njemu su smještena sjedišta brojnih tvrtki; konzulat Velike Britanije; luka Gruž s vezovima za putničke trajekte, megacruisere i jahte; putničke agencije; mjenjačnice; najveća dubrovačka tržnica koju stanovnici Dubrovnika zovu Placa; robne kuće Srđ i Minčeta; prometna, lučka i pogranična policija; međunarodni granični prijelaz i carinska ispostava u luci Gruž; autobusni kolodvor; bazen vaterpolo kluba Jug; hoteli Berkeley s četiri i Petka i Adria[1] s tri zvjezdice; perivoji s igralištima za djecu itd.

U Gružu su također bile smještene sve dubrovačke prijeratne tvornice:

  • Dubravka - tvornica boja i lakova,
  • Radeljević - tvornica za proizvodnju ulja,
  • TUP - tvornica ugljenografitnih proizvoda,

koje su za vrijeme i nakon Domovinskog rata zatvorene i prestale s proizvodnjom.

Promet[uredi VE | uredi]

Gruž je s ostalim dijelovima grada povezan autobusnim linijama 1 (Pile-ACI Marina Dubrovnik), 1A (Pile-Mokošica), 1B (Pile-Nova Mokošica), 1C (Pile-Naš dom), 3 (Pile-Nuncijata), 7 (Kantafig-Opća bolnica-Dubrava Babin Kuk), 8 (Kantafig-Viktorija) prometnog poduzeća Libertas.

Sport[uredi VE | uredi]

  • VK Jug - Vaterpolo klub, višestruki osvajač vaterpolskog prvenstva Hrvatske i pobjednik Europske Lige prvaka u vaterpolu.
  • PK Jug - Plivački klub.
  • NK GOŠK Dubrovnik - Nogometni trećeligaš.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]