Ujedinjeno Kraljevstvo

Izvor: Wikipedija

"Velika Britanija" preusmjerava ovamo. Za otok Veliku Britaniju i druga značenja riječi "Britanija", vidi Britanija.

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland
Zastava Grb
Geslo Dieu et mon droit (francuski, "Bog i moje pravo") 1)
Himna God Save the Queen – neslužbena himna
Glavni grad	London
Službeni jezik	engleski, de facto 2)
Vlada
- Kraljica	Elizabeta II.
- Predsjednik Vlade	Gordon Brown
Neovisnost	Zakon o uniji 1. siječnja 1801. 3)
Površina	78. po veličini
- ukupno	244.820 km²
- % vode	1,34 %
Stanovništvo	22. po veličini
- ukupno (2008)	61.168.000
- gustoća	249,8/km²
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	1.833 bilijuna $ (6.)
- po stanovniku	30,436 $ (18.)
Valuta	britanska funta (100 penija)
Pozivni broj	+44
Vremenska zona	UTC UTC +1 ljeti
Internetski nastavak	.uk 4)
1) Kraljevska krilatica; 2) Službeno priznati regionalni jezici su: velški, škotski gaelski, irski, kornvolski, škotski i ulsterski škotski; 3) Država je nastala kao Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske. Ime je promijenjeno u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske 1927. godine; 4) Prema ISO 3166-1 službeni internetski nastavak je .gb, iako se ovaj ne koristi, te još i internetski nastavak .eu zato što je Ujedinjeno Kraljevstvo dio Europske unije

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.).

UK je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija.

Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Sadržaj 1 Povijest 2 Politika 3 Administrativna podjela 4 Zemljopis 4.1 Prirodno-geografska obilježja 4.2 Reljefna obilježja 4.3 Prirodna osnova 5 Gospodarstvo 5.1 Problemi nejednakog razvoja 6 Stanovništvo 7 Kultura 7.1 Književnici 7.2 Fizičari 7.3 Biolozi 7.4 Kemičari 7.5 Izumitelji 7.6 Skladatelji 8 Religija 8.1 Ostali projekti

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Ujedinjenog Kraljevstva

[uredi] Politika

Državno uređenje je parlamentarna monarhija.

Jedan od najvažnijih političara 20. stoljeća je Winston Churchill.

[uredi] Administrativna podjela

[uredi] Zemljopis

[uredi] Prirodno-geografska obilježja

U prošlosti dok se život Europe odvijao uz Sredozemlje geografski položaj Ujedinjenog Kraljevstva je bio periferan. U doba velikih geografskih otkrića, a posebno nakon otkrića Amerike položaj na Atlanskom oceanu postaje jako važan jer je otok Velika Britanija služio kao odskočna daska na putovanju iz Europe u Ameriku. Otočni položaj je imao i pozitivne (širenje zaraznih bolesti, obrana od napadača) i negativne (izoliranost) strane.

UK se nalazi uz najprometniji dio svjetskog mora - Engleski kanal (franc. La Manche) što u današnje doba predstavlja izuzetno povoljan prometno-geografski položaj. S druge strane Kanala nalazi se najrazvijeniji dio Europe čiji pozitivni utjecaji povoljno djeluju na gospodarski i društveni razvoj. Povoljan prometno- geografski položaj od UK je stvorio svjetsku velesilu, a danas ga održava u samom vrhu.

[uredi] Reljefna obilježja

Britansko i Irsko otočje vrlo je starog paleozojskog i mezozojsko postanka. Uzvišenja su snižena i zaobljena, a stijene su izrazito bogata rudama što je posebno pozitivno utjecalo za vrijeme Prve industrijske revolucije.

U reljefu Velike Britanije ističu se visočja (highlands), pobrđa (uplands) i nizine (lowlands).

Visočja su planinski prostori čije visine prelaze 1000 metara, a nalaze se u sjevernom dijelu Škotske (najviši vrh Ben Nevis, 1343 m) i nešto malo u sjevernom Walesu. Planine su ogoljele te su vrlo slabi uvijeti za proizvodnju hrane zbog čega su i vrlo rijetko naseljene. Visočja se koriste za ispašu ovaca.

Pobrđe se sastoji od Južnog škotskog pobrđa i Penina u Engleskoj. Pobrđa su stara gromadna gorja, blago valovita i prekrivena travama, a ne prelaze visinu od 1000 metara. Penini su nastali kaledonskom orogenezom te su bogati rudama, a pogotovo ugljenom što je krajem 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća bio temelj Prve industrijske revolucije.

Nizine- na sjeveru se nalazi Središnja škotska nizina, a na jugu otoka Engleska nizina. Središnja škotska nizina je najgušće naseljeni dio Škotske gdje se nalazi većina škotskog stanovništva. Na plodnom tlu su povoljni uvijeti za razvoj poljoprivrede, a razvoj industrije su olakšala bogata nalazišta ugljena. Na jugu Velike Britanije nalazi se Engleska nizina- gdje je najveća koncentracija stanovništva i industrije. Na dodiru Penina i Engleske nizine smjestio se Birmingham- najjače industrijsko središte Kraljevstva. U južnom dijelu nizine nalazi se London- političko i gospodarsko središte UK.

Sjeverna Irska pretežito je brdovita s brojnim plodnim nizinama. Najveća koncentracija stanovništva je u dugo podijeljenom obalnom gradu Belfastu. Nizine se koriste za poljoprivrednu proizvodnju, a brdski pašnjaci za ispašu stoke.

[uredi] Prirodna osnova

Na današnji izgled Britanskog otočja uvelike je utjecalo ledeno doba, kad se ledeni pokrov protezao sa sjevera Europe i na Britansko otočje, na jug sve do današnjeg toka rijeke Thames.

Po završetku ledenog doba izdiže se razina mora, pa Velika Britanija i irska postaju otoci. Potapanjem dolina i dijelova ravnica nastaju veliki zaljevi. Na zapadnoj obali Škotske nastali su fjordovi, te klifovi.

[uredi] Gospodarstvo

Do 18. stoljeća agrarno-ruralna zemlja podijeljena na grofovije. Pojavom parnog stroja potkraj 18. stoljeća u Ujedinjenom Kraljevstvu se provodi Prva industrijaska revolucija. Podižu se gradovi blizu rudnika željeza i ugljena jer je transport sirovina na veće udaljenosti bio neisplativ. Budući da je bilo neizvedivo prevoženje radnika blizu tvornica se podižu radnička naselja čime započinje proces industrijske urbanizacije. U tom razdoblju nastaju brojni novi gradovi, a postojeći gradovi se proširuju. Spajanjem susjednih gradova nastaju konurbacije kojih u UK ima sedam: Veliki London, Birmingham, Liverpool, Manchster, Leeds i Bradford, Newcastle i Glasgow. Krajem 19. st. izumom električne struje i Drugom industrijskom revolucijom industrijski pogoni su se mogli slobodnije razmještati u prostoru.

UK je kolijevka industrijske revolucije zbog tradicije manufakture, bogatih nalazišta sirovina, pomorske orijentacije na kolonije i tehničkih i tehnoloških inovacija. Zahvaljujući industrijskim proizvodima i trgovinom po cijelom svijetu relativno mala otočna država postaje najbogatija na svijetu. U 20. stoljeću svjetski su ratovi, gospodarske krize, raspad kolonijalnog Carstva i Uspon SAD-a, Japana i Njemačke uzrokovali pad UK sa samog gospodarskog vrha ali se još uvijek nalazi među sedam gospodarski najznačajnijih zemalja svijeta (član G7).

U UK se samo 1.9% stanovništva bavi primarnim djelatnostima, 23.4% sekundarnim i oko 70% tercijarnim. Oko 70% poljoprivredne prizvodnje otpada na stočarstvo, a prevladavaju posjedi u vlasništvu vleposjednika (Landlords). Što su u doba ind. rev. za UK značila nalazišta ugljena i željeza to su danas nalazišta nafte i prirodnoga plina u Sjevernom moru. Dok ostale europske zemlje te osnovne sirovine moraju kupovati UK ih ima i za sveje potrebe i za izvoz. Industrijska je proizvodnja visokorazvijena. od Tradicionalnih ind. grana zadržana je proizvodnja čelika, a proizvode se transportna sredstva, automobili, zrakoplovi, vlakovi, elektronika, farmaceutski proizvodi, telekomunikacijska oprema. Iako je ind. rev. počela tekstilnim pogonima zbog konkurentskih zemalja s jeftinijom radnom snagom proizvodnja odjeće se ograničila na visokokvalitetne i proizvode visoke mode.

[uredi] Problemi nejednakog razvoja

Do 19. st. UK je bilo podjednako razvijeno, a stanovništvo se bavilo većinom poljoprivredom. Nakon ind. rev. snažnije se gospodarski i demografski razvijaju dijelovi Kraljevstva koji imaju nalazišra ugljena i željeza dok dijelovi koji to nemaju zaostaju. 1930-ih godina dolazi do svjetske gospodarske krize te prvotno gospodarski razvijeni dijelovi postaju problemska područja. Teritorij Kraljevstva se dijeli na prosperitetne i manje prosperitetne regije. Prosperitetne regije su: Jugozapad, Jugoistok, Istočna Anglija, Istočni Midlands i Zapadni Midlands. Manje prosperitetne regije su: Wales, Sjeverozapad, Yorkshire i Humberside, Sjever, Škotska i Sjeverna Irska. U manje prosperitetnim regijama stalna je emigracija, iznadprosječna nezaposlenost ne niži nacionalni dohodak. Vlada UK trudi se poticajnim mjerama poput smanjenih poreza i povoljnijih kredita potaknuti razvoj tih regija. Također grade se i infrastruktura poput prometnica i energetskih postrojenja u tim regijama. Također se odvija supstitucija neprofitabilnih industrijskih postojenja profitabilnijima. Napravljen je i plan decentralizacije kako bi se suzbio daljnji rast Londona.

[uredi] Stanovništvo

U Ujedinjenom Kraljevstvu živi 59 739 000 stanovnika, a prosječna gustoća naseljenosti je 243 stanovnika na kvadratni kilometar. Ipak velike su regionalne razlike tako je npr. gustoća naseljenosti u Engleskoj pet puta veća nego u Škotskoj. Većinu stanovništva čine Englezi (80%), Škoti (10%), Irci (4%), Velšani (2%) i stranci (4%). Očekivana životna dob je 77 godina, a pismenost je 99%.

Prvi stanovnici otočja bili su Kelti koje potiskuju Rimljani u vrijeme cara Klaudija. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva na otočje doseljavaju germanska plemena Angli, Sasi, Jiti i Pikti. Irsko je stanovništvo pretežno keltskog podrijetla. Današnje stanovništvo Velike Britanije nastalo je dugotrajnim mješanjem starosjedilaca i doseljenika.

Tijekom povijesti iz UK je do Drugog svjetskog rata iseljavalo jako mnogo ljudi što je i pogodovalo širenju engleskog jezika. Engleskim jezikom se služe stotine milijuna stanovnika Zemlje, a službeni je jezik i u SAD-u, Australiji, Kanadi i Indiji. Iseljavanju su pogodovali brojni čimbenici: povećanje stanovništva i agrarne gustoće, vjerski sukobi, plodna zemlja u kolonijama itd.

U 19. stoljeću zbog Prve industrijske revolucije počinju migracije iz sela u grad zbog potrebe za radnom snagom u industriji. Istodobno s iseljavanjem Engleza i Škota do 20. st. u UK doseljavaju Irci zbog loše gospodarske situacije u matičnoj zemlji. U 20 stoljeću u Kraljevstvo useljavaju stanovnici zajednice Commonwealtha te mnogi Afrikanci, Pakistanci, Vijetnamci, Kinezi, Poljaci i drugi.

Zanimljivo je to da je Ujedinjeno Kraljevstvo jedna od rijetkih zemalja u svijetu čiji stanovnici ne posjeduju osobnu iskaznicu, tj. osobne iskaznice ne postoje u UK-u.

[uredi] Kultura

Engleska kultura seže od rimskih vremena, kad su Rimljani osvajali svijet. Neki od poznatijih književnika, fizičara, matematičara, biologa od doba predromantizma pa do modernizma i danas, su:

[uredi] Književnici

• Charles Dickens (1812.-1870.)
• George Bernard Shaw (1856.-1950.)
• Daniel Defoe (1660.-1731.)
• Gilbert Keith Chesterton (1874.-1936.)
• Geoffrey Chaucer (1340.-1400.)
• Jonathan Swift (1667.-1745.)
• Sir Walter Scott (1771.-1832.)
• George Gordon Byron (1788.-1824.)
• Sir Arthur Conan Doyle (1859.-1930.)
• Virginia Woolf (1882.-1941.)
• Jane Austen (1775.-1817.)
• William Shakespeare (1564.-1616.)
• Agatha Christie (1890.-1976.)
• J. K. Rowling (1965.)
• Rudyard Kipling (1865.-1936.)
• John Ronald Reuel Tolkien (1892.-1973.)
• Francis Bacon (1561.-1626.)
• Joseph Conrad (1857.-1924.)
• Alfred Hitchcock (1899.-1980.)
• George Orwell (1903.-1950.)
• Douglas Adams (1952.-2001.)
• Lewis Carroll (1832.-1898.)
• Emily Brontë (1818.-1848.)
• Anne Brontë (1820.-1949.)
• Charlotte Brontë (1816.-1855.)
• William Makepeace Thackeray (1811.-1863.)
• Graham Greene (1904.-1991.)
• Zoë Heller (1965.)
• Agatha Christie (1890.-1976.)

[uredi] Fizičari

• Sir Isaac Newton
• James Clark Maxwell
• James Prescott Joule
• Michael Faraday
• Sir Joseph John Thomson

[uredi] Biolozi

• Sir Alexander Fleming
• Sir Charles Darwin

[uredi] Kemičari

• Sir Ernest Rutherford
• Sir Humphry Davy
• Henry Cavendish

[uredi] Izumitelji

• Alexander Graham Bell
• James Watt
• George Stephenson

[uredi] Skladatelji

• Benjamin Britten

[uredi] Religija

Vjerska pripadnost:

• Engleska crkva - 27,000,000
• Škotska Crkva - 800,000
• Katolička crkva - 9,000,000
• Muslimani - 1,500,000
• Metodisti - 760,000
• Hinduisti - 500,000
• Sikhi - 500,000
• Židovi - 350,000

[uredi] Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Ujedinjeno Kraljevstvo
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Ujedinjeno Kraljevstvo
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Ujedinjenog Kraljevstva