Haaške konvencije (1899. i 1907.)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Haaške konvencije su međunarodni ugovori koji su zaključeni na Prvoj i Drugoj haaškoj mirovnoj konferenciji u Haagu 1899. i 1907. i koji, zajedno sa Ženevskim konvencijama, čine temelje kodifikacije važećeg ratnog i humanitarnog međunarodnog prava koje je tada bilo tek u nastajanju. Treća konferencija planirana je za 1914., ali se nikada nije održala zbog početka Prvog svjetskog rata.

Haaška mirovna konferencija iz 1899.[uredi VE | uredi]

Prva mirovna konferencija je na inicijativu ruskog cara Nikole II. održana od 18. svibnja do 29. srpnja 1899., a na njoj usvojene konvencije i deklaracije na snagu su stupile 4. listopada 1900. Rezultat rada Konferencije iz 1899. su četiri konvencije i tri dodatne deklaracije, i to:

Glavni učinak ovih konvencija je zabrana ili ograničenje korištenja nekih tada novih tehnologija u ratu: bombardiranja iz zraka, kemijskog oružja i dum-dum metaka. Također, Prvom konvencijom osnovan je Stalni arbitražni sud sa sjedištem u Haagu, koji i danas djeluje.

Haaška mirovna konferencija iz 1907.[uredi VE | uredi]

Druga konferencija u Haagu je, na inicijativu američkog predsjednika Roosevelta, bila sazvana za 1905., ali je odgođena zbog Rusko-japanskog rata. Konferencija se tako održala od 15. lipnja do 18. listopada 1907. i proširila prethodne Haaške konvencije mijenjajući neke dijelove i dodavajući nove s pojačanim usredotočenjem na pomorsko ratovanje. Britanci su pokušali ograničiti naoružavanje, ali su ih nadjačale ostale sile predvođene Njemačkom, koja nije željela dopustiti ograničavenje rasta vlastite flote. Nijemci su također ponovno odbili prijedloge o obvezatnosti arbitraže. Međutim, konferencija je proširila mehanizme dobrovoljne arbitraže i usvojila konvencije koje su uređivale naplaćivanje dugova, pravila ratovanja i prava i obveze neutralnih država.

Završni ugovor je potpisan 18. listopada 1907., a na snagu je stupio 26. siječnja 1910.. sastoji se od trinaest konvencija, od kojih je dvanaest ratificirano i stupilo na snagu. To su:

Usvojene su i dvije deklaracije:

  • I. deklaracija — Prerađena Prva haaška deklaracija iz 1899., proširena primjena na druge vrste zrakoplova
  • II. deklaracija —- O obvezatnoj arbitraži

Ženevski protokol iz 1925.[uredi VE | uredi]

Iako nije usvojen na Haaškim mirovnim konferencijama, ali se (poput Haaških konvencija) bavi načinima i sredstvima ratovanja, Ženevski protokol na Haašku konvenciju može se (tematski) smatrati njenim dodatkom. Potpisan je 17. lipnja 1925., a na snazi je od 8. veljače 1928. Taj protokol pod nazivom „Protokol o zabrani upotrebe zagušljivih, otrovnih ili sličnih plinova i bakterioloških sredstava u ratu“ trajno zabranjuje primjenu svih oblika kemijskog i biološkog ratovanja. Kasnije je nadopunjen Konvencijom o biološkom oružju iz 1972. i Konvencijom o kemijskom oružju iz 1993.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]