Hakor

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hakor (muzej u Bostonu)

Hakor (ili Akoris) je bio egipatski faraon od 393. do 380. pr. Kr.[1] Hakor je svrgnuo Psamuta sa prijestolja i sebe proglasio unukom Neferita I. (osnivača XXIX. dinastije) u cilju da opravda legitimitet svoje vlasti. Unatoč Hakorovoj vladavini od svega 13 godina, iz njegovog doba datiraju brojne monumentalne građevine i spomenici, a dao je obnoviti i brojne starije spomenike njegovih kraljevskih prethodnika.

Vladavina[uredi VE | uredi]

U početku vladavine Hakor je podigao ustanak protiv njegovog nadređenog, perzijskih velikog kralja Artakserksa II. u doba kada je vodio građanski rat protiv Kira Mlađeg[2]. Godine 390. pr. Kr. Hakor je sklopio savez sa Atenom i Evagorom, kraljem Salamine na Cipru[2]. Zbog ovog trostrukog saveza Perzijsko Carstvo počelo je pomagati Spartu u Korintskom ratu, što je kasnije dovelo do Kraljevskog mira (387. pr. Kr.) kojeg su diktirali Perzijanci. Naime, perzijski vladar Artakserkso II. proglasio je svoj autoritet nad polisima u Maloj Aziji i na Cipru, dok je pristao na samostalnost kopnene Grčke ali pod uvjetom da ne napadaju perzijske satrapije.

Nakon završetka Korintskog rata Perzijsko Carstvo krenulo je u obračun protiv Egipta, no Hakor je u savezništvu su atenskim generalom Habrijom[2] nakon tri godine ratovanja (385.-383. pr. Kr.) uspio odbaciti perzijski napad. Godine 380. pr. Kr. Hakor umire a nasljeđuje ga sin Neferit II., kojeg je nakon manje od godinu dana zbacio Nektanebo I. i time označio kraj XXIX., odnosno početak XXX. dinastije[2].

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]