Hijerarhija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hijerarhija, u zajednicama, stupnjevanje vlasti, činova i dostojanstava na osnovi podređenosti-nadređenosti. Postoji u društvenih životinja i ljudi.

Kod životinja[uredi VE | uredi]

Neke su životinje samotnjaci i brinu se za sebe, dok se neke okupljaju u zajednice u kojima postoje hijerarhijski odnosi:

  • jato (zajednica ptica; inače vrlo velika)
  • plova (zajednica riba; veličina ovisi o vrsti)
  • roj (zajednica kukaca; inače vrlo velika).

Zajednice najčešće imaju sljedeće stupnjeve:

  • alfa jedinka (mužjak, ženka ili par; najviše pozicionirani)
  • beta jedinka (mužjak, ženka ili par; prijatelj alfe, odgajatelj mladunaca)
  • ostali članovi
  • omega jedinka (mužjak, ženka ili par; najniže pozicionirani)

Položaj se dobiva najčešće fizičkom superiornošću.

Alfa par je najčešće jedini reproduktivni u zajednici. Alfe vode zajednicu i imaju najviše sloboda. Prvi idu i jedu. Omege zadnji jedu i podređene su svim ostalim članovima zajednice.

U nekih životinja postoji dominantni spol.

Neke imaju u hijerarhiji samo alfu i ostale, a ogromna krda savanskih biljoždera nemaju hijerarhije.

Kod ljudi[uredi VE | uredi]

U ljudskom društvu najizraženije su sljedeće hijerarhije: obiteljska, vojna, religijska i državna. Također različita društva imaju dominantni spol, no takvih je sve manje.

Obiteljska hijerarhija postoji u društvima sa dominantnim spolom. U razvijenim civilizacijama najčešće je poglavar otac, pater familias. Slijede majka i djeca, često i obrnuto.

Vojna je najistaknutija jer u njoj postoji nogo različitih stupnjeva. Vrhovni je zapovjednik najčešće poglavar države, slijede načelnik glavnog štaba i general. Niži stupnjevi nisu toliko izraženi.

Religijska je također vrlo istaknuta. Tako recimo Rimokatolička Crkva ima papu, kardinale, nadbiskupe, biskupe i svećenike. Tu su i redovnici, ministranti, đakoni, župnici itd. Mnoge protestantske crkve nemaju striktnu hijerarhiju.

Državnu je u prošlosti najčešće činila stupnjevana aristokracija na čelu s monarhom, dok danas postoji najčešće predsjednik (rjeđe monarh), vlada i skupština.