Čovjek
Izvor: Wikipedija
 "Ljudi" preusmjerava ovamo. Za likove iz tolkienovih djela, vidi Ljudi (Tolkien). |
|
Suvremeni čovjek Status zaštite: Sigurni |
||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
|
||||||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
| Homo sapiens |
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
Homo sapiens idaltu (izumrli) |
Čovjek je živo biće koje je, u usporedbi s drugim oblicima života, na Zemlji postiglo najveći razvojni stupanj.
Sadržaj |
[uredi] Fizičke osobine
Glavni članak: Anatomija čovjeka
Čovjek ima spol, pa je muškarac ili žena. Za novorođenče je potreban spolni odnos. Žena rađa dijete nakon devet mjeseci. Novorođenče je teško 3-4 kilograma i dugačko 50-60 centimetara. Čovjek uglavnom raste do 20. godine, a spolnu zrelost doseže od 12. do 15. godine života (pubertet). Zdrav i dobro prehranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80 godina. Dokazano je da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.[1] Odrastao čovjek je visok između 1,5 i 2 metra, a teži između 50 i 90 kilograma. Osobina čovjeka je uspravnost.
Njegovo tijelo sastoji se od glave, udova i trupa, koji se sastoje od organa, njihovih manjih dijelova. Oni se dopunjuju čineći organizam. Kosti i mišići (koji pomoću stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini kralježnica, koja povezuje kosti udova, glave i trupa.
Lijudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i osobinama.
Čovjek je misaono (može zaključivati, crtati, razmišljati...), društveno (živi u društvu), duhovno (osjeća što je dobro i zlo i trudi se biti što bolji prema drugim ljudima) i prirodno biće (dio je žive prirode).
[uredi] Razvoj
Glavni članak: Evolucija čovjeka
Danas je prihvaćena znanstveno dokazana teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata.
Raširen je i kreacionizam, teološka teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Pošto se jedna teorija bavi načinom, a druga uzrokom čovjekovog nastanka one se nužno ne isključuju.
Ljudska vrsta nastala je prije 3, 5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400 000 godina. Danas na Zemlji živi više od 6.5 milijarda ljudi.
Većina živi u Aziji (61,3%). Zatim slijede obje Amerike (Južna Amerika ima 5,6%, a Sjeverna 7,7% svjetskog stanovništva), Afrika (13%) i Europa (11,9%) i Oceanija (0,5%).[2] Čak 2,5 milijarda ljudi živi u gradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.
Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je Antarktika.
Čovjek prikuplja informacije kroz pet vidova osjetila:
Ujedinjeni narodi su donijeli Povelju o ljudskim pravima, dok je Povelja o pravima djeteta donesena 1989. godine.
[uredi] Izvori
- ↑ urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica, Čovjek, naslov izvornika: Human Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol, ISBN 978-953-196-999-4
- ↑ urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević, Faktopedija, izvorni naslov Illustrated Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, ISBN 86-84213-03-3
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
