Čovjek

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Ljudi" preusmjerava ovamo. Za likove iz Tolkienovih djela, pogledajte Ljudi (Tolkien).
Suvremeni čovjek
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
Status zaštite

Status iucn2.3 LC.svg

Status zaštite: Sigurni

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Natporodica: Hominoidea
Porodica: Hominidae
Potporodica: Homininae
Tribus: Hominini
Rod: Homo
Vrsta: H. sapiens
Dvojno ime
Homo sapiens
Područje života
Podvrste

Homo sapiens idaltu (izumrli)
Homo sapiens sapiens

Čovjek (lat. Homo sapiensumni čovjek) je živo biće koje ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru Afrike.[1] Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi stanovnika.[2] Čovjek je misaono biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi u društvu), duhovno biće (razlikuje dobro od zla) i prirodno biće (dio je žive prirode).

Životni ciklus[uredi VE | uredi]

Prenatalni razvoj[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Prenatalni razvoj čovjeka

Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je spolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem umjetne oplodnje. Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice u tijelu majke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK-a zapisane su sve potrebne genetske informacije za daljni razvoj. Njih ima, toliko koliko bi stalo podataka u pet setova Enciklopædije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK-a 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.[3] Postepenim razvojem od prve stanice nastaje embrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili fetus.

Od rođenja do starosti[uredi VE | uredi]

Žena rađa dijete nakon obično devet mjeseci trudnoće, no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni respiratorni organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.

Zbog spontanog ili namjernog pobačaja, trudnoća se može prekinuti. Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. Novorođenče je obično teško 3-4 kilograma i visoko 50-60 centimetara.

Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.

Za vrijeme puberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica događa se prva menstruacija i ovulacija. Razvijaju se spolni organi kod oba spola. Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja osobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast tijela uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).

U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i obiteljskom planu. Zdrav i dobro uhranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80 godina. Dokazano je da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.[4] Smrt je prestanak bioloških funkcija. Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a težina između 50 i 90 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.

Anatomija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Anatomija čovjeka

Ljudsko tijelo sastoji se od glave, udova i trupa. Oni se sastoje od organa i različitih tkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. Kosti i mišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini kralježnica, koja povezuje kosti udova, glave i trupa.

Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.

Fiziologija[uredi VE | uredi]

Elementi u ljudskom tijelu
u osobe težine 60  kg
Element Težina[5] Postotak atoma[5]
Kisik 38.8 kg 25.5%
Ugljik 10.9 kg 9.5%
Vodik 6.0 kg 63.0%
Dušik 1.9 kg 1.4%
Ostali 2.4 kg 0.6%

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Fiziologija čovjeka

Fiziologija je znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi. Fiziologija se fokusira na organe i tkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je fiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobiveno eksperimentima na životinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje oblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio medicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina glukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo zdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je o homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Npr., mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i različitih otpadnih produkata, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.

Proučavanje promjene fizioloških procesa u bolesti jest patofiziologija.

Evolucijski razvoj čovjeka[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Evolucija čovjeka

Albrecht Dürer, Adam i Eva

Danas je prihvaćena teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata.

Raširen je i pogled na njegov razvoj kreacionizam, pseudoznanstveno-teološka teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Kako se jedna teorija bavi načinom, a druga uzrokom čovjekovog nastanka one se, na prvi pogled, nužno ne isključuju.

Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas na Zemlji živi više od 7 milijardi ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400.000.000).[6]

Većina živi u Aziji (61,3%). Zatim slijede obje Amerike (Južna Amerika ima 5,6%, a Sjeverna 7,7% svjetskog stanovništva), Afrika (13%) i Europa (11,9%) i Oceanija (0,5%).[7] Čak 2,5 milijardi ljudi živi u gradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je Antarktika.

Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila:

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1948. godine Opću deklaraciju o pravima čovjeka, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. The Smithsonian Institution, Human Origins Program
  2. http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1
  3. Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.
  4. urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica, Čovjek, naslov izvornika: Human Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol, ISBN 978-953-196-999-4
  5. 5,0 5,1 Stranica 3 Autor: George Burton. Edicija 2, ilustrirano. Izdavač: Heinemann, 2000. ISBN 0-435-63119-5, 9780435631192. Length: 312 pages
  6. Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela 2005.
  7. urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević, Faktopedija, izvorni naslov Illustrated Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, ISBN 86-84213-03-3

Vidi i:[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Homo sapiens
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Homo sapiens sapiens