Hrvatski narodni savez

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatski narodni savez je bila politička stranka vojvođanskih Hrvata.

Nastala je 1998., točnije, osnivačka skupština je održana 6. prosinca 1998.. Većina osnivača su bili bivši članovi DSHV-a (Branko Horvat...)
Stranka je nastala kao posljedica prvih većih razmomilaiženja u radu DSHV-ovog čelništva.
To se nepomirljivo stajalište iskazalo i u pojavi nove hrvatske stranke u Vojvodini i Srbiji, Hrvatskoga narodnog saveza.

Po jednima je do razdvajanja došlo i zato što predsjednik DSHV-a Bela Tonković nije prihvatio direktive DSHV-ovog koalicijskog partnera na lokalnoj razini, na što je potonji formirao HNS kojim je ostvario svoje prvotne namjere [1].

Stranački program[uredi VE | uredi]

Prigodom osnivanja ove stranke, naglašeno je ova stranka druga stranka u Srbiji s hrvatskim predznakom, ali posebno se naglasilo da je temeljno načelo HNS-a da je ono stranka građanske opcije.

Predsjednik Inicijativnog odbora Franjo Vujkov je na osnivačkoj skupštini opisao razlog nastanka HNS-a time što je utjecaj dotada jedine stranke Hrvata u Vojvodini, DSHV–a, ocijenio minornim, posebice "zbog nepreuzimanja odgovornosti i nesamokritičnosti zbog neuspjeha na prošlim izborima".[2].
Na istoj skupštini je dao temeljna načela i glavne ciljeve HNS-a:

  • priznavanje Hrvatima u Jugoslaviji statusa nacionalne manjine (1998. godine Hrvati nisu bili priznata manjina, štoviše, nazočnost hrvatske manjine je bila eksplicitno poricana od strane najviših ministara i inih dužnosnika)
  • uspostavljanje suradnje sa svim hrvatskim institucijama na ravnopravnim osnovama,
  • decentralizacija vlasti
  • koalicijski nastup u političkom životu.

Izborni rezultati[uredi VE | uredi]

Na lokalnim, tj. općinskim i pokrajinskim izborima 2000. je nastupio u koaliciji sa strankom, iz koje je izdvojanjem Hrvatski narodni savez i nastao, DSHV-om.
Koalicija je bila uspješna, tako da je ova stranka uspjeli osvojiti nekolko mandata.

Naposljetku se 2004. došlo do izglađivanja nesuglasica i pomirivanja stavova sa DSHV-om na povijesnom sastanku 11. veljače (iniciranom od DSHV-a) u Subotici, kada su dogovorili ujedinjenje odnosno pripajanje DSHV-u za 29. veljače, kad je bila planirana Izborna skupština DSHV. Toj odluci je pridonijelo i to što se u odnosu na prijašnje izbore uvelike promijenila etnička struktura u Subotici, koja je kulturno i političko središte Hrvata u Srbiji. Drugi veliki poticaj ujedinjenju je bila pojava nove stranke G17+ koja je dobila dosta glasova u izbornim jedinicama gdje su Hrvati brojniji, što je ukazivalo na odljev hrvatskih glasova prema toj stranci.
Pregovore o ujedinjenu su vodili u ime DSHV-a v.d. predsjednika Petar Kuntić i dopredsjednici Josip Gabrić i Martin Bačić i članovi Predsjedništva i Vijeća Marko Berberović, Đorđe Čović i Josip Jaramazović. U ime HNS-a su pregovarali predsjednik Franjo Vujkov te iz predsjedništva stranke Branko Horvat, Bela Ivković i Dujo Runje[3].

Dotadašnji predsjednik HNS-a Franjo Vujkov je kasnije postao dopredsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini [4].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Glasnik Pučke kasine 1878. br.71/2009. Lideri su najveća prepreka ujedinjenju hrvatske zajednice, razgovor s Josipom Ivankovićem
  2. Zvonik Osnovan "Hrvatski narodni savez"
  3. Hrvatska riječ Ponovno zajedno, 16. veljače 2004.
  4. DSHV Politiziranje sudskih procesa, 17. lipnja 2005.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]