Humačka ploča

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Humac.jpg
Humacka ploca 2v.jpg

Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na hrvatskom jeziku, starohrvatskom ćirilicom s uporabom pet slova na glagoljici. Bila je do 1958. uzidana u pročelje Franjevačkog samostana na Humcu pored Ljubuškog u Hercegovini, a čuva se u muzeju humskog franjevačkog samostana. Ploča je je duga 68 cm, široka 59 cm, a debela 15cm. Njena težina je 124 kg. Natpis ima 80 slova u 25 riječi. Vjeruje se da potječe iz 10. stoljeća. Natpis na ploči je uklesan spiralno u tri reda u obliku čeverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara.

Natpis je nejasan, a na današnjem jeziku glasi (upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna i ta imena nisu jasna ni danas):

U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. OVO JE CRKVA ARKANĐELA MIHAILA, A ZIDAO JU JE KRESIMIR(?), SIN BRETOV(?), ŽUPI (?)RUC I NJEGOVA ŽENA PAVICA(?).

Mnogi znanstvenici su pokušali objasniti natpis, ali on je još uvijek lingvistička, arheološka i povijesna zagonetka. Mnoga pretpostavljena imena su povijesno nepotvrđena, posebice ime župe. Tako se za osobu koja je zidala spominje Krsmir, Kresimir ili Krešimir, Uskrsmir; ime njegove žene je Pravica ili Pribica, po nekima i Pavica. Slično je i s imenom oca, a najveća enigma jest ime župe, koja se tumači najčešće kao Vrulac ili kao Urun, a postoje i druga tumačenja.

I sam smještaj crkve Sv.Mihovila, koja se spominje u tekstu, je nepoznanica, njeni ostaci nisu pronađeni. Njen smještaj se pretpostavlja jednom pretpostavkom. Prilikom štovanja Sv. Mihovila, koji je ratnički svetac, crkve se obično grade na uzvisina. Najbliža adekvatna uzvisina je upravo Humac.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Humačka ploča - autor: Milan Nosić, 2001., ISBN 10: 9536050331