Ivan Malala

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ivan Malala ( Ἰωάννης Μαλάλας, Ioannes Malalas) (oko 491.578.) poznati je bizantski kroničar iz Antiohije. Napisao je najstariju do danas sačuvanu redovničku kršćansku bizantsku svjetsku kroniku. Opisao je povijest svijeta do Justinijanove smrti.[1]

Grčko ime Malalas vjerojatno dolazi od sirjačke riječi za "retorika", "oratora"; prvi ga je tako atribuirao sveti Ivan Damašćanski (oblik "Malelas" je mlađeg postanka; prvi se put pojavilo kod Konstantina VII. [2] Zbog toga se pretpostavlja njegovo sirjačko podrijetlo.[1]

U pučkim je kronikama bilježio sve, pri čemu mu bitnost događaja niti vremenski slijed uopće nisu bili bitni. Te kronike su ujedno i jedina povjesničarska djela o ratovima protiv Arapa i ikonoklastičkim borbama.

Obrazovao se u Antiohiji gdje je vjerojatno poslije bio pravnikom. Poslije se preselio u Carigrad gdje je boravio neko vrijeme dok je car bio Justinijan I. Pretpostavlja se da je otišao nakon perzijskog pljačkanja Antiohije 540. godine[3]); sve što iz njegovih pisanja znamo o njegovim putovanjima su posjete Solunu i Baniasu.[4]

Napisao je djelo Chronographia (Χρονογραφία) u 18 knjiga. Nije sačuvan početak i kraj. U obliku u kojem je sačuvana počinje s mitskom poviješću starog Egipta a svršetak je ekspedicija u starorimsku Afriku tribuna Marcijana, Justinijanova nećaka koja je bila 563. godine.

Djela Ivana Malale imaju sveze s jednim apokrifom. Apokrif Djela Petra i dvanaest apostola, koptski tekst koji je otkriven 1971. u zbirci u Nag Hammadu, a koji se nalazi između apokrifnih evanđelja i djela apostolskih. Taj apokrif sliči na Isusove govore, a također su u njemu opisana putovanja kao što je to bilo u antičkim romanima i apostolskim djelima. Ciklusu Djela Petrovih pripada i tekst koji je sačuvan u Ivanovoj kronici.[5]

Chronographiju su brojni kasniji pisci koristili za izvor sve do 9. stoljeća. Na slavenske je jezik prevedena u desetom stoljeću, a dio se koristio u staroslavenskoj Povijesti prošlih vremena.[6]

Referencije[uredi VE | uredi]

Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, objavljenog 1911. godine, koje je javno dobro.

  1. 1,0 1,1 Hrvatski povijesni portal Vladimir Posavec: Rimska historiografija carskog doba
  2. Thurn, Ioannis Malalae Chronographia, str. 1.
  3. Geoffrey Horrocks, Greek: A History of the Language and its Speakers (Longman Linguistics Library, 1997.: ISBN 0-582-30709-0), str. 180.
  4. Thurn, Ioannis Malalae Chronographia, str. 1.
  5. Vesna Badurina Stipčević. Ocjene i prikazi: bibliotečni niz Knihovna rané křesťanské literatury, knjiga novozavjetnih apokrifa Příbĕhy apoštolů, prireditelja Jana A. Dusa. Slovo 58 (2008.), str. 354
  6. Oleg Tvorogov, Хроника Иоанна Малалы.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]