Ive Prćić stariji
Ive Prčić (Subotica, 15. svibnja 1894. – Subotica, 12. svibnja 1959.), bački hrvatski pripovjedač i sakupljatelj narodnih djela. Napisao je tri knjige kratkih priča.
Predsjedavao je 1925. organizacijom Omladinski orao Subotica.[1]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Sav svoj život se bavio skupljanjem umotvorina hrvatske etničke skupine Bunjevaca.
Svojim djelima je ušao u antologiju proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.
Bio je urednikom Subotičke Danice.[2]
Bio je otvorenim braniteljem hrvatstva Bunjevaca, kojima je i sam pripadao.
Svoje hrvatstvo i stav o hrvatstvu Bunjevaca je iskazao i 1936.: "Bunjevci, katolici i Hrvati, to smo bili od starine, to smo i sad, a to ćemo biti i u buduće."[3]
To je ponovio i 11. studenog 1939., kada je govorio o Jugoslaviji, rekao: "...tko neće da prizna hrvatstvo Bunjevaca, taj je neprijatelj integriteta državne cjeline", što su idućeg dana prenijele zagrebačke "Novosti".[4]
Zbog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od strane državnih vlasti[5]
Otac je pisca Ive Prćića mlađeg, a djed publicista i urednika "Siriusa" i "National Geographica" na hrvatskom, Hrvoja Prćića.
Djela[uredi | uredi kôd]
- Ezopčice, 1928.
- Tmurni i vedri dani, 1928.
- Subotica i Bunjevci: da se zna i ne zaboravi, Matica subotička, 1936.
- Bunjevački narodni običaji, 1937.
- Bunjevačke narodne pisme, 1939.
- Bunjevačke groktalice, 1942.
Za života nije dospio tiskati prikupljena djela "Bunjevački provincijalizmi", "Bunjevačke zagonetke" i "Kolede".
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ (srpski) Subotica nekada „Hrvatski katolički Orao – Subotica“
- ↑ Hrvatska riječ[neaktivna poveznica] Dvorba naroda svog, 8. kolovoza 2008., str. 28.
(PDF)
- ↑ "Zvonik" Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine), "Ne kriti se od onog tko je tvoje krvi", travanj 2001.
- ↑ "Zvonik". Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2008. Pristupljeno 2. travnja 2008. Povijesni kutak
- ↑ Radio-Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine), Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije, 18. kolovoza 2007.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Geza Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Antologija proze bunjevačkih Hrvata Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. travnja 2008. (Wayback Machine)
- Google Knjige Ive Prćić: Subotica i Bunjevci: da se zna i ne zaboravi, Matica subotička, 1936. (digitalizirano izdanje Michiganskog sveučilišta)