Hrvati

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
   Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst iz članka Razgovor:Etnička karta hrvatske. (Rasprava)


Hrvati
Dolazak Hrvata na Jadran, Oton Iveković
Ukupno pripadnika
6,2[1] - 9 milijuna[2](procjena)
Značajna područja naseljavanja
Hrvatska:
  3.977.171 [3]
BiH 571.317 (1996.) [4]
Argentina 440.000 [5]
SAD 374.241 (2000.) [6]
Njemačka 236.600 (2003.) [7]
Austrija 131.307 [8]
Čile 130.000 [9]
Brazil 127.765 [10]
Australija 105.747 (2001.) [11]
Kanada 97.050 (2001.) [12]
Švicarska 87.000 [13]
Srbija 70.602 (2002.) [14]
Francuska 50.000 [15]
Slovenija 35.642 [16]
Švedska 26.000
Italija 20.700 [17]
Mađarska 25.730 [18]
Belgija 12.000 [19]
Novi Zeland 10.000
Nizozemska 10.000
Južna Afrika 8.000 [20]
Crna Gora 6.811
Rumunjska 6.786 [21]
Ujedinjeno Kraljevstvo 5.000
Makedonija 2.248 [22]
Jezik
Hrvatski jezik
Vjera
Pretežno rimokatolička
Srodne etničke grupe
Slaveni
Južni Slaveni

Hrvati su slavenski narod, danas nastanjen u području Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine. Broje oko 5.700.000 pripadnika 2002. Prema suvremenim genetičkim istraživanjima, Hrvati su potomci Slavena, koji su došli u neko vrijeme nakon pada Rimskog Carstva, i Ilira, koji su živjeli na području Hrvatske od pretpovijesnih vremena.

Hrvati govore hrvatski jezik, koji spada u skupinu južnoslavenskih jezika. Pretežno su katolici.

Procjene govore da Hrvata ima izvan domovine gotovo isti broj kao i u Hrvatskoj. Pretežno žive u Sjevernoj i Južnoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji. Postoje stare i organizirane hrvatske manjine u obližnjim državama: Gradišćanski Hrvati u Austriji, Moliški Hrvati u Italiji, Krašovani u Rumunjskoj i Bunjevci u Vojvodini.

Sadržaj

Ime i porijeklo

Detaljniji članak o ovoj temi: Porijeklo Hrvata

Prema legendi Hrvati su se doselili pod vodstvom petero braće (Kluk, Lobel, Muhlo, Kosenc i Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga), pa je moguće da od jednog od braće koji se zvao Hrvat potječe i ime za narod Hrvati, ali osim te legende, nepoznato je odakle potječe ime "Hrvati". No ono najvjerojatnije nije slavenskog podrijetla. Iranska teorija tvrdi da ono vuče korijen iz iranske ili arijske riječi.

O nastanku hrvatskog naroda - njegovoj etnogenezi - postoji više teorija. Slavenska teorija dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje je vrijeme veliku popularnost stekla tzv. iranska teorija.

Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja

(12; Karinjani i Lapčani su jedno pleme koje se razdvojilo)

  1. Čudomirići,
  2. Gusići,
  3. Jamometići,
  4. Kačići,
  5. Karinjani i Lapčani - trag je naziv mjesta Karin i Lapac
  6. Kukari (Klьkarь), ovo pleme , vjerojatno je podrijetlom od Klukasa. - trag je naziv mjesta kod Vrlike, Kukari.
  7. Lasničići (Lačničići),
  8. Mogorovići, - trag je naziv mjesta Mogorić.
  9. Polečići (Poletčići), - trag je naziv mjesta Poličnika.
  10. Snačići (zvani i Svačići),
  11. Šubići, knezovi Bribirski
  12. Tugomirići. Pleme za koje se drži da su od sestre Tuge. Nastanili su se kod Karlobaga i u Poljicima

Etnički prostor Hrvata

Danas etnički prostor Hrvata obuhvaća cjelokupan prostor Republike Hrvatske od rijeke Dragonje na zapadu u Istri do Prevlake i Boke Kotorske na jugoistoku te od rijeke Sutle na sjeverozapadu do rijeke Dunava na istoku, zatim obuhvaća značajne djelove Republike Bosne i Hercegovine;

  • Osim većinski homogenog (fizički povezanog) hrvatskog etničkog prostora postoje i autohtone hrvatske manjinske zajednice ili enklave, tako su Hrvati autohtono stanovništvo u nekim područjima nama susjednih zemalja:
  • Boki Kotorskoj,te gradu Budvi i gradu Baru sa sirom okolicom u priobalju [[Crna Gora].
  • Srbija, sjeverna i zapadna Bačka (općine Sombor, Apatin, Subotica, Odžaci, Bać), istočni Srijem (općine Šid, Beočin, Srijemska Mitrovica, Ruma, Stara i Nova Pazova te Novi Sad. Osobito se ističu naselja sa Hrvatskom arhitekturom, crkvama i povijesnim znamenitostima u Petrovaradinu, Srijemskoj Mitrovici, Šidu, Hrtkovcima, Slankamenu i starim djelovima Zemuna (sada Novi Beograd).Postoje i male hrvatske enklave u Banatu. Istočni Srijem nalazio se u sastavu hrvatske države tokom povijesti, tako su hrvatske vojničke postrojbe u sklopu Austro-Ugarske vojske oslobodile cijeli Srijem od Turaka i bio je uključen u sastav Hrvatske sve do 1918. - 45. Na Kosovu postoji sada malena, no vrlo stara hrvatska enklava u mjestu Janjevo i nekoliko obliznjih sela.
  • Značajna autohtona Hrvatska zajednica opstala je u talijanskoj pokrajini Molise i gradu Trstu, sačuvala je hrvatski jezik i vlastito narječje.
  • U Austriji od oko 200.000 Hrvata koji su naselili to područje opstala je značajna zajednica od blizu 50.000 gradišćanskih Hrvata koji nastanjuju zapadno Gradišće i grad Beč.
  • U Mađarskoj Hrvati nastanjuju istočno Gradišće, sjevernu Podravinu i djelove sjeverne Baranje oko grada Pečuha i grada Mohača.
  • U Rumunjskoj Hrvati podrijetlom iz Pokuplja nastanjuju 7 naselja u području zvanom Karaševo.
  • U Slovačkoj živi oko 5.000 Hrvata u djelu pokrajine sjeverno Gradišće.
  • U Sloveniji, Slovensko primorje (naselje Hrvatini), Bela krajina više manjih naselja nastanjenih sa Hrvatima, zatim oko Brežica i u pokrajini Haloze.

Osim autohtonih hrvatskih zajednica, postoji i značajna ekonomska dijaspora Hrvata širom svijeta, čiji su preci tražeći posao odselili u razne zemlje i kontinente, te se tamo nastanili.

Povijesna etnografija

 Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava)

Stara hrvatska plemena

Život i običaji

Po dolasku u novu domovinu Hrvati su nastanili područje između Drave i Jadranskog mora. S obzirom na fluktuacije istočne granice ona se ne može točno odrediti, no na cijelom bosanskohercegovačkom prostoru se mogu naći tragovi ranije hrvatske nazočnosti. Na južnoj Jadranskoj obali pleme Neretvani je oformiralo svoju knežinu.

Područje sjeverne Hrvatske između Drave i Save poznato kao Panonska Hrvatska (danas Slavonija) u vrijeme prije kralja Tomislava nazivano je imenom Sklavinija, narod koji ju je naselio nazivan je Sklavinima, svakako varijanta imena Slaveni. Znamo da su Hrvati još vjerojatno za vrijeme saveza s Antima, ili možda i malo kasnije poprimili slavenski jezik. Ovakvom lingvističkom slavenizacijom nametnuto im je i slavensko ime. Područje koje su naselili, Slavonija ili Sklavinija sačuvala je ime do danas. Današnje Šokce koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog podrijetla nego onog sklavinskog. Šokci imaju svoj poseban mentalitet. Oni su poznati kao radišan narod koji je na području Slavonije našao plodnu i rodnu zemlju kojoj se posvetio. Oni su veoma uspješni ratari i uzgajivači kukuruza (nakon otkrića Amerike), pšenice i drugih žitarica. Šokci poznati i po uzgoju stoke i napose svinja, od kojih potječe glavnina mesne hrane.

U području Bijele i Crvene Hrvatske nalazimo opet drugačiji tip Hrvata. Zemljopisne prilike nesumnjivo su utjecale na drugačiji mentalitet i tip kulture. Kamen, more i sunce potaklo je razvoju uzgoja maslina i grožđa. Blizina mora djelovala je i na razvoj brodarstva, te gusarstva kao oblika privređivanja. Znano je da su još stari Neretvani i nešto mlađi Kačići bili strah i trepet slobodnom pomorstvu dalmatinskih gradova, i napose Veneciji. Hrvati s obale Jadrana postali su poznati pomorci, a to vrijedi danas za njih. Dubrovčani i Bokelji na glasu su kao vješti pomorci. Proizvodnja vina, pršuta i maslinovog ulja je značajna. To su ujedno i glasoviti specijaliteti potomaka Bijelih i Crvenih Hrvata. Tipovi naselja razlikuju se isto prema zemljopisnim prilikama. Šokačka naselja Slavonije izduženog su oblika čije su kuće obično nižu bočno okrenute prema šoru (ulici) s kojima čine gazdinstva. Kuće su drvene i s ostalim gospodarskim zgradama ograđene s ulične strane drvenim ogradama. Ovakva dugačka naselja moguća su samo u ravničarskim predjelima. Bliže ili dalje gazdinstva imaju svoja poprilično velima polja na kojima se uzgaja pšenica (danas manje) i kukuruz. Potpuno je drugačiji tip naselja u brdovitim predjelima kao u Lici gdje su razbacana na velikom području. Kuće su veoma strmih krovova, izvorno drvene, danas zidanice. Hrvati brdskih područja također su se prilagodili obliku tla i klime. Stočarstvo (ovca) i uzgoj krumpira glavne su preokupacije. Polja su znatno manja nego u Slavonije. Glavno piće ličkih Hrvata je rakija šljivovica dok je šljiva najznačajnija voćka.

Kultura i umjetnost

Populacija

Hrvata ima oko četiri milijuna u Hrvatskoj i oko 600.000 u Bosni i Hercegovini, te oko 100.000-200.000 u ostalim zemljama bivše SFRJ, te u Gradišću u Austriji. Njihov broj u inozemstvu se može samo procijeniti, ali pretpostavlja se da u iseljeništvu živi barem jednako mnogo Hrvata kao u domovini, no taj broj najviše ovisi o tome smatraju li se više Hrvatima i kako se etnički izjašnjavaju. Mnogi potomci iseljenika poženili su se pripadnicima raznih drugih naroda, a njihovi današnji unuci i praunuci jedva da nešto više znaju o svojem podrijetlu. Zaboravili su jezik, asimilarali u nove zajednice i prihvatili tamošnju kulturu. Znatan je također i onaj dio hrvatskih iseljenika koji NE GOVORE više hrvatskim jezikom ali su svjesni svoje etničke pripadnosti. Najveće emigrantske skupine žive u Zapadnoj Europi, ponajviše u Njemačkoj, a zatim u Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji itd. Od drugih kontinenata, Amerika ima najbrojniju hrvatsku populaciju, i to u Sjedinjenim Državama (Ohio, Kalifornija; Pittsburgh je do pred raspad SFRJ bio drugi grad na svijetu po broju Hrvata) i Kanadi (Mississauga), kao i u Argentini, Čileu (krajnji sjever, zatim oko Santiaga i na jugu na Ognjenoj zemlji), Peruu, Brazilu i Boliviji. Postoje i značajne hrvatske manjine u Australiji (Perth, Sydney) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.

Hrvati u svijetu

UN-ova procjena 2005., označena zvjezdicom./; ²službeni popis 2001.


Zaštitnik Hrvata je sveti Josip.

Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948.-1991.

Bivše republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
SR Bosna i Hercegovina 614,123 23,9  % 654,229 23,0  % 711,665 21,7 % 772,491 20,6 % 758,140 18,4 % 755,895 17,3 %
SR Crna Gora 6,808 1,8 % 9,814 2,3 % 10,664 2,3 % 9,192 1,7 % 6,904 1,2 % 6,249 1 %
SR Hrvatska 2,975,399 78,7 % 3,128,661 79,5 % 3,339,890 80,3 % 3,513,647 79,4 % 3,454,356 75,1 % 3,736,356 78,1 %
SR Makedonija 2,060 0,2 % 2,710 0,2 % 3,750 0,3 % 3,882 0,2 % 3,307 0,2 % 2,450 0,1 %
SR Slovenija 16,069 1,1 % 17,978 1,2 % 31,429 2,0 % 42,657 2,5 % 55,625 2,9 % 54,212 2,8 %
SR Srbija 169,894 2,6 % 162,158 2,3 % 196,411 2,6 % 184,913 2,2 % 149,368 1,6 % 105,406 1,1 %
Jugoslavija 3,784,353 24,0 % 3,975,550 23,5 % 4,293,809 23,1 % 4,526,782 22,1 % 4,428,005 19,7 % 4,660,568 19,8 %

Veći gradovi sa značajnijom koncentracijom Hrvata

Kriterij koncentracije je bio velik apsolutni broj Hrvata i/ili značajan postotak Hrvata. Kao stanovnici su uzeti trajno naseljeni i stanovništvo "na privremenom radu".

Država Gradovi
Argentina Buenos Aires, Rosario, La Plata
Australija Sydney, Melbourne, Perth
Austrija Beč, Željezno (Eisenstadt)
Bosna i Hercegovina Mostar, Sarajevo (prije srpske agresije, i Banja Luka)
Brazil São Paulo, Ribeirão Preto
Crna Gora Kotor, Tivat
Čile Punta Arenas, Santiago, Porvenir, Antofagasta
Italija Trst, Milano
JAR Johannesburg, Pretoria, Capetown
Kanada Toronto, Hamilton, Winnipeg, Calgary, Vancouver, Edmonton
Mađarska Budimpešta, Pečuh
Njemačka Frankfurt, München, Stuttgart, Berlin, Mainz, Hamburg,
Novi Zeland Auckland
SAD Pittsburgh, Chicago, Cleveland, New York, San Jose, Fresno, San Pedro, Los Angeles
Srbija Subotica, Sombor, Apatin, Beograd,Srijemska Mitrovica, Petrovaradin.

Reference

  1. ↑ Hrvatski jezik na Ethnologue.com
  2. ↑ Hrvatski Svjetski Kongres
  3. ↑ Demografija Hrvatske
  4. ↑ CIA World Factbook: Bosnia and Herzegovina
  5. ↑ Marko Sinovčić, Hrvati u Argentini i njihov doprinos hrvatskoj kulturi
  6. ↑ Službeni rezultati popisa stanovništva SAD-a (2004.)
  7. ↑ (njem.)Wohnbevölkerung in Deutschland
  8. ↑ (njem.) Statistički zavod Austrije
  9. ↑ (hrv.)Hrvati u Čileu, životopisi, Dane Mataić Pavičić
  10. ↑ [1]
  11. ↑ Popis stanovništva Australije (2001.)
  12. ↑ Popis stanovništva Kanade (2001.)
  13. ↑ Švicarska
  14. ↑ (sr.) Popis stanovništva Srbije (2002.)
  15. ↑ (njem.)Hrvati u Francuskoj
  16. ↑ (slov.)Popis stanovništva Slovenije (2002.)
  17. ↑ Italija
  18. ↑ Mađarska
  19. ↑ (hrv.)Hrvati u Belgiji
  20. ↑ (hrv.)Croatians in South Africa and their clubs
  21. ↑ Predložak:Rum iconCensus in Romania
  22. ↑ [2]

Vanjske poveznice

O Hrvatima u Bačkoj, Srijemu i Banatu:

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvati"
Osobni alati