Hrvati

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Hrvat" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Hrvat (razdvojba).
Hrvati
Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg
"Dolazak Hrvata na Jadran", Oton Iveković
Ukupno pripadnika
5,6[1] - 6,9 milijuna[2](procjena)
Značajna područja naseljavanja
Flag of Croatia.svg Hrvatska: 3 977 171 [3]
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg BiH: 659 718 [4]
Flag of the United States.svg SAD 401 208 [5]
Flag of Chile.svg Čile 380 000 [6]
Flag of Argentina.svg Argentina 275 000 [7]
Flag of Germany.svg Njemačka 221 222 [8]
Flag of Austria.svg Austrija 131 307 [9]
Flag of Brazil.svg Brazil 127 765 [10]
Flag of Australia.svg Australija 118 046 [11]
Flag of Canada.svg Kanada 110 880 [12]
Flag of Switzerland.svg Švicarska 87 000 [13]
Flag of Serbia.svg Srbija 70 602 [14]
Flag of France.svg Francuska 50 000 [15]
Flag of Slovenia.svg Slovenija 35 642 [16]
Flag of Sweden.svg Švedska 26 000
Flag of Hungary.svg Mađarska 25 730 [17]
Flag of Italy.svg Italija 21 360[hrvatskih državljana, ne nuždno i Hrvata] [18]
Flag of Belgium (civil).svg Belgija 12 000 [19]
Flag of the Netherlands.svg Nizozemska 10 000
Flag of New Zealand.svg Novi Zeland 10 000
Flag of South Africa.svg Južna Afrika 8000 [20]
Flag of Montenegro.svg Crna Gora 6811
Flag of Romania.svg Rumunjska 6786 [21]
Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 5000
Flag of Macedonia.svg Makedonija 2248 [22]
Jezik
Hrvatski jezik
Vjera
Dominantno rimokatolička
Povezane etničke grupe
Slaveni
Južni Slaveni

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Manjim dijelom nastanjeni su i u susjednim i drugih zemaljama srednje i jugoistočne Europe; u Austriji, Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji (poglavito u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini), Rumunjskoj, Crnoj Gori (poglavito u Boki Kotorskoj), Makedoniji, Kosovu, Italiji, te u drugim državama na svim kontinentima. Broje oko 6 do 7 milijuna 2005. godine popisanih pripadnika razasutih diljem svijeta.

Hrvati govore hrvatskim jezikom, koji spada u skupinu južnoslavenskih jezika. Po vjeroispovijesti, dominantno su katolici. Svecem zaštitnikom hrvatskoga naroda smatra se sveti Josip.

Procjene govore da Hrvata izvan domovine ima gotovo isti broj kao i u Hrvatskoj. Pretežno žive u Sjevernoj i Južnoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji. Postoje stare i organizirane hrvatske manjine u obližnjim državama: gradišćanski Hrvati u Austriji, Bunjevci i Šokci u Vojvodini, moliški Hrvati u Italiji, Bokelji ili bokeljski Hrvati u današnjoj Crnoj Gori, Krašovani u Rumunjskoj.

Ime i podrijetlo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Podrijetlo Hrvata

Prema legendi Hrvati su se doselili pod vodstvom petero braće (Klukas, Lobel, Muhlo, Kosjenac i Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga), pa je moguće da od jednog od braće koji se zvao Hrvat potječe i ime za narod Hrvati; osim te legende postoji i vrlo vjerojatna teorija s kojom se slaže večina povijesničara a po kojoj su plemena Hrvata koji su obitavali na brdovitom ozemlju Karpata u Bijeloj Hrvatskoj između Krakova u Poljskoj i Lavova u Ukrajini bili nazvani Hrbati ili Hrvati od strane slavenskih plemena u močvarnim nizinama po riječi "hrbat" koja u staroslavenskom znači vrhovi brijega. Dio povjesničara, međutim, ne slaže se s navedenim teorijama jer su nevjerodostojne te drže kako ime Hrvati najvjerojatnije nije slavenskog podrijetla što potkrepljuju činjenicom o vrlo srodnom imenu perzijskoga plemena Harvati kod kojih se nalaze slični ornamenti koje neki poistovječuju sa šahovskim pločama a drugi s hrvatskim grbovima. Bilo kako bilo, suvremeni Hrvati ipak govore hrvatskim jezikom, koji je iz (južno)slavenske jezične grane a ova pak spada u indo-europsku odnosno indo-perzijsku skupinu što govori u prilog karpatskoj teoriji o slavenskom podrijetlu po kojem ime nosi i Slavonija nekadašnje ozemlje cjelokupne panonske Hrvatske.

O nastanku hrvatskoga naroda - njegovoj etnogenezi - još uvijek postoji više teorija. Slavenska teorija dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje je vrijeme veliku popularnost stekle su gotska i tzv. iranska teorija.

Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja[uredi VE | uredi]

  1. Čudomirići,
  2. Gusići,
  3. Jamometići,
  4. Kačići,
  5. Karinjani i Lapčani - trag je naziv mjesta Karin i Lapac (Karinjani i Lapčani su jedno pleme koje se razdvojilo)
  6. Kukari (Klьkarь), ovo pleme , vjerojatno je podrijetlom od Kluka. - trag je naziv mjesta kod Vrlike, Kukari.
  7. Lasničići (Lačničići),
  8. Mogorovići, - trag je naziv mjesta Mogorić.
  9. Polečići (Poletčići), - trag je naziv mjesta Poličnika.
  10. Snačići (zvani i Svačići - prijelazi glasa "v" u "m" i "n"),
  11. Šubići, pleme iz kojeg su potekli knezovi Bribirski
  12. Tugomirići. Pleme za koje se drži da su od sestre Tuge. Nastanili su se kod Karlobaga i u Poljicima

Etnički prostor Hrvata[uredi VE | uredi]

Danas etnički prostor Hrvata obuhvaća cjelokupan prostor Republike Hrvatske od rijeke Dragonje na zapadu u Istri do Prevlake i Boke Kotorske na jugoistoku te od rijeke Sutle na sjeverozapadu do rijeke Dunava na istoku, zatim obuhvaća značajne dijelove Bosne i Hercegovine;

vidi: Hrvati Bosne i Hercegovine

  • Osim većinski homogenog (fizički povezanog) hrvatskog etničkog prostora postoje i autohtone hrvatske manjinske zajednice ili enklave, tako su Hrvati autohtono stanovništvo u nekim područjima nama susjednih zemalja:
  • Boki Kotorskoj, te gradu Budvi i gradu Baru sa širom okolicom u priobalju Crne Gore.

vidi: bokeljski Hrvati

  • Srbija, sjeverna i zapadna Bačka (općine Sombor, Apatin, Subotica, Odžaci, Bać), istočni Srijem (općine Šid, Beočin, Srijemska Mitrovica, Ruma, Stara i Nova Pazova te Novi Sad. Osobito se ističu naselja s Hrvatskom arhitekturom, crkvama i povijesnim znamenitostima u Petrovaradinu, Srijemskoj Mitrovici, Šidu, Hrtkovcima, Slankamenu i starim dijelovima Zemuna (sada Novi Beograd). Postoje i male hrvatske enklave u Banatu. Istočni Srijem nalazio se u sastavu hrvatske države tokom povijesti, tako su hrvatske vojničke postrojbe u sklopu Austro-Ugarske vojske oslobodile cijeli Srijem od Turaka i bio je uključen u sastav Hrvatske sve do 1918. - 45. Na Kosovu postoji sada malena, no vrlo stara hrvatska enklava u mjestu Janjevo i nekoliko obližnjih sela.

vidi: Hrvati u Vojvodini, Bunjevci, Šokci, Hrvati u Srbiji, Janjevci

vidi: moliški Hrvati

vidi: gradišćanski Hrvati

vidi: Hrvati u Mađarskoj, racki Hrvati

  • U Rumunjskoj Hrvati podrijetlom iz Pokuplja nastanjuju 7 naselja u području zvanom Karaševo.

vidi: Hrvati u Rumunjskoj, Krašovani, Šokci

vidi: Hrvati u Slovačkoj

  • U Češkoj živi oko 1.000 do 2.000 Hrvata, nastanjuju tri naselja.

vidi: moravski Hrvati

  • U Sloveniji, Slovensko primorje (naselje Hrvatini), Bela krajina više manjih naselja nastanjenih s Hrvatima, zatim oko Brežica i u pokrajini Haloze.

Osim autohtonih hrvatskih zajednica, postoji i značajna ekonomska dijaspora Hrvata širom svijeta, čiji su preci tražeći posao odselili u razne zemlje i kontinente, te se tamo nastanili.

Povijesna etnografija[uredi VE | uredi]

Stara hrvatska plemena[uredi VE | uredi]

Život i običaji[uredi VE | uredi]

Slika Ferde Quiquereza (Kikereca) "Dolazak Hrvata k moru"

Po dolasku u novu domovinu Hrvati su nastanili područje između Drave i Jadranskog mora. S obzirom na fluktuacije istočne granice ona se ne može točno odrediti, no na cijelom bosanskohercegovačkom prostoru se mogu naći tragovi ranije hrvatske nazočnosti. Na južnoj jadranskoj obali, pleme Neretvani je oformiralo svoju knežinu.

Područje sjeverne Hrvatske između Drave i Save poznato kao Panonska Hrvatska (danas Slavonija) u vrijeme prije kralja Tomislava nazivano je imenom Sklavinija, narod koji ju je naselio nazivan je Sklavinima, svakako varijanta imena Slaveni. Hrvati su još vjerojatno za vrijeme saveza s Antima, ili možda i malo kasnije poprimili slavenski jezik. Ovakvom lingvističkom slavenizacijom nametnuto im je i slavensko ime. Područje koje su naselili, Slavonija ili Sklavinija sačuvala je ime do danas. Današnje Šokce koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog podrijetla nego onog sklavinskog. Šokci imaju svoj poseban mentalitet. Oni su poznati kao radišan narod koji je na području Slavonije našao plodnu i rodnu zemlju kojoj se posvetio. Oni su veoma uspješni ratari i uzgajivači kukuruza (nakon otkrića Amerike), pšenice i drugih žitarica. Šokci poznati i po uzgoju stoke i napose svinja, od kojih potječe glavnina mesne hrane.

U području Bijele i Crvene Hrvatske nalazimo opet drugačiji tip Hrvata. Zemljopisne prilike nesumnjivo su utjecale na drugačiji mentalitet i tip kulture. Kamen, more i sunce potaklo je razvoju uzgoja maslina i grožđa. Blizina mora djelovala je i na razvoj brodarstva, te gusarstva kao oblika privređivanja. Znano je da su još stari Neretvani i nešto mlađi Kačići bili strah i trepet slobodnom pomorstvu dalmatinskih gradova, i napose Veneciji. Hrvati s obale Jadrana postali su poznati pomorci, a to vrijedi danas za njih. Dubrovčani i Bokelji na glasu su kao vješti pomorci. Proizvodnja vina, pršuta i maslinovog ulja je značajna. To su ujedno i glasoviti specijaliteti potomaka Bijelih i Crvenih Hrvata. Tipovi naselja razlikuju se isto prema zemljopisnim prilikama. Šokačka naselja Slavonije izduženog su oblika čije su kuće obično nižu bočno okrenute prema šoru (ulici) s kojima čine gazdinstva. Kuće su drvene i s ostalim gospodarskim zgradama ograđene s ulične strane drvenim ogradama. Ovakva dugačka naselja moguća su samo u ravničarskim predjelima. Bliže ili dalje gazdinstva imaju svoja poprilično velima polja na kojima se uzgaja pšenica (danas manje) i kukuruz. Potpuno je drugačiji tip naselja u brdovitim predjelima kao u Lici gdje su razbacana na velikom području. Kuće su veoma strmih krovova, izvorno drvene, danas zidanice. Hrvati brdskih područja također su se prilagodili obliku tla i klime. Stočarstvo (ovca) i uzgoj krumpira glavne su preokupacije. Polja su znatno manja nego u Slavoniji. Najznačajnija voćka ličkih Hrvata je šljiva.

Kultura i umjetnost[uredi VE | uredi]

Sveci zaštitnici hrvatskog naroda su Sveti Josip [24] i Sveti Nikola Tavelić. [25]

Poznati hrvatski mariolog o. isusovac Ante Katalinić je u svom djelu Marija - velika nada Hrvata. Marijina nazočnost u povijesti hrvatskog naroda iz 1998. dokumentirao činjenicu da se je tijekom cijele svoje povijesti hrvatski narod osobito žarko utjecao Majci Božjoj i u nju polagao sve svoje nade da ih sačuva od zla i propasti, a s druge strane se Blažena Djevica Marija Hrvatima pokazala najvjernijom zagovornicom i pomoćnicom. [26]

Populacija[uredi VE | uredi]

Hrvata ima oko četiri milijuna u Hrvatskoj i oko 500.000 u Bosni i Hercegovini, te oko 100.000-200.000 u ostalim zemljama bivše SFRJ, te u Gradišću u Austriji. Njihov broj u inozemstvu se može samo procijeniti, ali pretpostavlja se da u iseljeništvu živi barem jednako mnogo Hrvata kao u domovini, no taj broj najviše ovisi o tome smatraju li se više Hrvatima i kako se etnički izjašnjavaju. Mnogi potomci iseljenika poženili su se pripadnicima raznih drugih naroda, a njihovi današnji unuci i praunuci jedva da nešto više znaju o svojem podrijetlu. Zaboravili su jezik, asimilarali u nove zajednice i prihvatili tamošnju kulturu. Znatan je također i onaj dio hrvatskih iseljenika koji ne govore više hrvatskim jezikom ali su svjesni svoje etničke pripadnosti. Najveće emigrantske skupine žive u Zapadnoj Europi, ponajviše u Njemačkoj, a zatim u Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji itd. Od drugih kontinenata, Amerika ima najbrojniju hrvatsku populaciju, i to u Sjedinjenim Državama (Ohio, Kalifornija; Pittsburgh je do pred raspad SFRJ bio drugi grad na svijetu po broju Hrvata) i Kanadi (Mississauga), kao i u Argentini, Čileu (krajnji sjever, zatim oko Santiaga i na jugu na Ognjenoj zemlji), Peruu, Brazilu i Boliviji. Postoje i značajne hrvatske manjine u Australiji (Perth, Sydney) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.

Hrvati u svijetu[uredi VE | uredi]

UN-ova procjena 2005., označena zvjezdicom./; ²službeni popis 2001.


Zaštitnik Hrvata je sveti Josip Radnik.

Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948.-1991.[uredi VE | uredi]

Bivše republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
SR Bosna i Hercegovina 614,123 23,9  % 654,229 23,0  % 711,665 21,7 % 772,491 20,6 % 758,140 18,4 % 755,895 17,3 %
SR Crna Gora 6,808 1,8 % 9,814 2,3 % 10,664 2,3 % 9,192 1,7 % 6,904 1,2 % 6,249 1 %
SR Hrvatska 2,975,399 78,7 % 3,128,661 79,5 % 3,339,890 80,3 % 3,513,647 79,4 % 3,454,356 75,1 % 3,736,356 78,1 %
SR Makedonija 2,060 0,2 % 2,710 0,2 % 3,750 0,3 % 3,882 0,2 % 3,307 0,2 % 2,450 0,1 %
SR Slovenija 16,069 1,1 % 17,978 1,2 % 31,429 2,0 % 42,657 2,5 % 55,625 2,9 % 54,212 2,8 %
SR Srbija 169,894 2,6 % 162,158 2,3 % 196,411 2,6 % 184,913 2,2 % 149,368 1,6 % 105,406 1,1 %
Jugoslavija 3,784,353 24,0 % 3,975,550 23,5 % 4,293,809 23,1 % 4,526,782 22,1 % 4,428,005 19,7 % 4,660,568 19,8 %

Veći gradovi sa značajnijom koncentracijom Hrvata[uredi VE | uredi]

Kriterij koncentracije je bio velik apsolutni broj Hrvata i/ili značajan postotak Hrvata. Kao stanovnici su uzeti trajno naseljeni i stanovništvo "na privremenom radu".

Država Gradovi
Flag of Argentina.svg Argentina Buenos Aires, Rosario, La Plata
Flag of Australia.svg Australija Sydney, Melbourne, Perth
Flag of Austria.svg Austrija Beč, Željezno (Eisenstadt)
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Mostar, Sarajevo, Banja Luka
Flag of Brazil.svg Brazil São Paulo, Ribeirão Preto
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Kotor, Tivat, Perast
Flag of Chile.svg Čile Punta Arenas, Santiago, Porvenir, Antofagasta
Flag of Italy.svg Italija Trst, Milano
Flag of South Africa.svg JAR Johannesburg, Pretoria, Capetown
Flag of Canada.svg Kanada Toronto, Hamilton, Winnipeg, Calgary, Vancouver, Edmonton
Flag of Hungary.svg Mađarska Budimpešta, Pečuh
Flag of Germany.svg Njemačka Frankfurt na Majni, München, Stuttgart, Berlin, Mainz, Hamburg,
Flag of New Zealand.svg Novi Zeland Auckland
Flag of the United States.svg SAD Pittsburgh, Chicago, Cleveland, New York, San Jose, Fresno, San Pedro, Los Angeles
Flag of Serbia.svg Srbija Subotica, Sombor, Apatin, Beograd, Srijemska Mitrovica, Petrovaradin.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Maori Hrvate zovu "Tarara" [27].

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Citati[uredi VE | uredi]

Wikicitati „“anima croatica secundum naturam religiosa (hrvatska je duša po svojoj prirodi pobožna)”
(O. dr. Vjekoslav Lasić, dominikanac Iz recenzije zbirci “Čežnja”[28])

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski jezik na Ethnologue.com
  2. Kovačec, str. 337
  3. Stanovništvo Hrvatske
  4. CIA World Factbook: Bosnia and Herzegovina 14,3% sveukupnoga stanovništva od 4 613 414 (srpnja 2009.; ne uključujući "izbjeglice i nestale osobe".
  5. Službeni rezultati popisa stanovništva SAD-a (2005.)
  6. http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm
  7. [1]
  8. (njem.)Statistisches Bundesamt, Podatci za 2009. godinu
  9. (njem.) Statistički zavod Austrije
  10. [2]
  11. Popis stanovništva i domaćinstava 2006. Australija
  12. Popis stanovništva Kanade iz 2006.
  13. Švicarska
  14. (srp.) Popis stanovništva Srbije (2002.)
  15. (njem.)Hrvati u Francuskoj
  16. (slov.)Popis stanovništva Slovenije (2002.)
  17. Mađarska
  18. Stranci u Italiji Foreigner Citizens. Resident Population by sex and citizenship on 31th December 2006. Italy - Center-East Europe
  19. (hrv.)Hrvati u Belgiji
  20. (hrv.)Croatians in South Africa and their clubs
  21. (rum.)Census in Romania
  22. [3]
  23. Porfirogenet, pop Dukljanin i ostali izvori
  24. http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3260202/index.do Svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, narod nema običaj slaviti
  25. Biskupija Đakovačko-osječka Pogled u kalendar
  26. Crkva u svijetu 33 (1998), br.3, 304-316 Prikazi. Nedjeljko A. Ančić. Prikaz knjige Ante Katalinića: Marija - velika nada Hrvata, Biblioteka "Krunica i život", knjiga 3)
  27. Ezadar Tarara je maorski naziv dan Hrvatima kako bi ih razlikovali od Engleza
  28. Šimić, Pejo, Čežnja:pjesme duše moje, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Glavna podružnica Zagreb, Zagreb, 1996., ISBN 953-6383-03-09

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

O Hrvatima u Bačkoj, Srijemu i Banatu: