Jajasta gnojištarka
| Jajasta gnojištarka | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Gljive |
| Koljeno: | Basidiomycota |
| Razred: | Agaricomycetes |
| Red: | Agaricales |
| Porodica: | Psathyrellaceae |
| Rod: | Coprinopsis |
| Vrsta: | C. atramentaria (Bull.) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001.) |
| Dvojno ime | |
| Coprinopsis atramentaria | |
| Sinonimi | |
| Coprinus atramentarius (Bull. ex Fr.) Fries | |
| Baze podataka | |
Jajasta gnojištarka ili prava tintnica (lat. Coprinopsis atramentaria) je uvjetno jestiva gljiva iz roda Coprinopsis. To je raširena i česta gljiva koja se nalazi na cijeloj sjevernoj polutci. Skupine gljiva nastaju nakon kiše od proljeća do jeseni, često na urbanim i zapuštenim staništima poput praznih površina i travnjaka, kao i na travnatim površinama. Jajasta gnojištarka u početku je zvonolikog oblika prije otvaranja, nakon čega se izravna i raspadne. Meso je tanko, a okus je blag. Može se jesti, ali je otrovna kada se konzumira s alkoholom.
Opis[uredi | uredi kôd]
- Klobuk jajaste gnojištarke je širok od 2 do 6 centimetara, najprije jajolik, zatim zvonolik, rascijepana oboda, srebrnaste do sivosmeđe boje, prekriven finom kožicom i finim ljuskicama po cijeloj dužini klobuka.
- Listići su izvanredno gusti, vretenasti, široki i slobodni; najprije bijeli, zatim smeđasti i na kraju crni.
- Stručak je visok od 5 do 15 centimetara, cilindričan, najprije pun pa šupalj, na kraju zadebljan, ispod klobuka ostaci zastorka poput crnkastog prolaznog vjenčića.
- Meso je bijelo pa sivosmeđe, miris nenapadan i neodređen.
- Spore su u masi crne, eliptične, 6 – 12 x 5 – 6 μm.
Stanište[uredi | uredi kôd]
Raste busenasto na travnjacima, u vrtovima, oko drveća, uzduž putova, na gnojenu tlu, u proljeće i jesen.
Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]
Jajasta gnojištarka je jestiva, samo dok su listići bijeli. Nikako ne smijemo piti alkoholna pića prije i poslije jela, jer izaziva nepodnošljivu alergiju na koži, poput antabusa. Posebno treba naglasiti da se trovanje u vidu vrtoglavice, povraćanja, svrbeža i drugih simptoma, može javiti ako se piju alkoholna pića i 20 sati nakon jela.[1]
Sličnosti[uredi | uredi kôd]
Postoji mnogo vrsta crnih spora i raspadajućeg mesa, ali mnogo manjih dimenzija i rastu na različitim staništima. Coprinus domesticus Bull. ex Fr. Raste vrlo busenasto, Coprinus truncorum raste na panjevima, Coprinus micaceus Bull. ima raznih varijeteta i raste na tlu. Zamjena s opasnim gljivama je nemoguća.
Slike[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.