Žakan Juri
Žakan Juri (15. stoljeće), istarski glagoljaški svećenik i vjesnik prve hrvatske tiskane knjige.
Iako se o žaknu Jurju malo toga zna, njegovo ime veže se uz jedan od najpoznatijih zapisa kojeg je načinio upravo ovaj svećenik iz Roča u istarskom gradu Izoli (danas u Sloveniji) 1482. godine na posljednjoj stranici Misala krbavskog kneza Novaka, pisanog mnogo ranije, 1368. godine (čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču), gdje izražava svoj ushit skorim tiskom prve hrvatske inkunabule:
- Vita, vita, štampa naša gori gre!
- Tako ja oću, da naša gori gre!
- 1482. miseca ijuna 20., ... dni.
- To bje pisano v grade Izule.
- To pisa Juri, žakan iz Roča,
- Bog mu pomagaj i vsem ki mu
- dobro ote.
Poznati istraživač glagoljske baštine Vjekoslav Štefanić navodi da su krčki glagoljaši napisali akata i ostalih spisa "na tovare".
Hrvatski glagoljaši i prepisivači oduševljeno su prihvatili Gutenbergov izum umnožavanja knjiga tiskanjem. Samo 28 godina poslije Gutenbergova prvotiska Biblije, u Istri je priređen za tisak misal koji je tiskan glagoljicom 1483. godine, najvjerojatnije u Kosinju. To je prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku. O pripremama za tiskanje nešto je znao i žakan Juraj iz Roča pa je, oduševljen tim pothvatom, zapisao 26. lipnja 1428. godine gore navedeni zapis.
Ovakvi tekstovi i zapisi hrvatskih glagoljaša puni iskrenosti, životne realnosti i mudrosti potaknuli su osnivanje Male glagoljaške akademije u Roču koja u čast Jurja žakna nosi njegovo ime. Deveta točka u Aleji glagoljaša između Roča i Huma nosi naziv Odmorište žakna Jurja, a njegovo ime nose ulice i trgovi u brojnim istarskim gradovima.
[uredi] Izvori
- Zvonimir Kulundžić: Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.
- Zvonimir Kulundžić: 500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige, Zagreb, 1983.
