Aleja glagoljaša

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ploča s opisom aleje

Aleja glagoljaša je turistička i kulturna znamenitost u sjevernoj Istri. Čini je serija od 11 spomenika postavljenih između istarskih gradića Roča i Huma, a u čast prvom slavenskom pismu glagoljici.

Povijest

Nalazi se duž ceste koja vodi od mjestašca Roča do najmanjeg grada na svijetu, Huma. Mjesto Roč je od 13. stoljeća bio snažno središte glagoljaške pismenosti i književnosti. Ukupna duljina aleje je sedam kilometara.

Nastala je kao projekt Čakavskog sabora.

Ideju je za nju dao hrvatski književnik Zvane Črnja, a osmislili su je kipar Želimir Janeš i profesor Josip Bratulić. Ona je spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu. Pokazuje put istarskoga, hrvatskoga i slavenskoga glagoljaštva, svjedoči o središtima hrvatske srednjovjekovne glagoljske književnosti na području Istre, upućuje na slavenske korijene te pismenosti i njezin kontinuitet od XI. stoljeća do današnjih dana. Također uprizoruje način očuvanja nacionalne samosvojnosti vlastitom duhovnošću, kojom je ujedno uspostavljena veza s ostalim slavenskim i europskim narodima.

Spomen obilježja

2. Kameni stol Ćirila i Metoda obodu kojega je zapisan naziv ovog spomen obilježja latinicom, ćirilicom i glagoljicom. Dva čempresa, simboliziraju Svetu Braću.
3. Katedra Klimenta Ohridskoga
5. Klanac hrvatskog Lucidara
8. Zid hrvatskih protestanata i heretika

Aleju čini 11 spomen-obilježja, od kojih je deset od kamena, a samo su Gradska vrata izrađena od bakra.

1. Stup Čakavskoga sabora, izveden u obliku glagoljičnog slova S, simbolizira logos, um, razlog također i prvo slavensko pismo i početke slavenske pismenosti.

2. Stol Ćirila i Metoda

3. Katedra Klimenta Ohridskoga, s kamenom katedrom za učitelja okruženom s osam stolaca za učenike. Ovo obilježje je posvećeno Klimentu Ohridskom najzaslužnijem učeniku Ćirila i Metoda koji je osnovao slavensko sveučilište u Ohridu nakon što je poslije Metodove smrti (885.) morao bježati iz Moravske.

4. Lapidarij, tj. kopije najvažnijih glagoljskih spomenika, postavljene uz crkvicu Gospe od Snijega u selu Brnobići: Plominski ulomak, Kninski ulomak, Valunska ploča, Krčki natpis, Plastovski ulomak, Baščanska ploča, Kamenica za blagoslovljenu vodu iz Mošćenica, Grdoselski ulomak, Kustodija iz Vrha, Senjska ploča i Supetarski ulomak.

5. Klanac hrvatskoga Lucidara je suhozid u obliku planine Učke i na njegovu vrhu je postavljen veliki kamen koji predstavlja oblak nad Učkom. Ovo je obilježje posvećeno hrvatskom Lucidaru, srednjovjekovnoj enciklopediji kojom su se služili glagoljaši.

6. Vidikovac Grgura Ninskoga, kameni blok (knjiga) s uklesanim glagoljičnim, ćiriličnim i latiničnim slovima.

7. Uspon Istarskoga razvoda, kamena vrata u obliku glagoljičnog slova L, kroz koje prolazi put a oko njega su razasuti kameni u obliku glagoljičnih slova, ispisujući riječi Istarski razvod. Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. stoljeća o razgraničenju posjeda feudalnih gospodara Istre: akvilejskog patrijarhata, Pazinske knežije i Mlečana. Isprave su bile pisane latinskim, njemačkim i hrvatskim jezikom, a sačuvan je prijepis na hrvatskom jeziku kojeg je sastavio pop glagoljaš Mikula Gologorički.

8. Zid hrvatskih protestanata i heretika, kamena klepsidra s imenima poznatih hrvatslih protestanata. U zid je također ugrađeno i sedam kamenih ploča s citatima iz njihovih djela.

9. Odmorište žakna Jurja, spomen prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi od 7 kamenih stolaca u obliku slova koja ispisuju ime žakna Jurja. Žakan Juraj je u Misalu kneza Novaka iz 1368. najavio prvo tiskanje hrvatske knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483.

10. Spomen otporu i slobodi, tri kamena bloka koja se nalazi na samom ulazu u Hum. Kameni blokovi stoje jedan na drugom. Pojedini blok simbolizira jedno povijesno razdoblje: stari vijek, srednji vijek i novi vijek. Sva tri bloka zajedno simboliziraju otpor žitelja Humštine i vječitu težnju za mirom i slobodom.

11. Gradska vrata najmanjeg grada na svijetu – Huma, bakrena vrata s bukranijem, alkama i kalendarijem, koji prikazuje radove u polju u svakome mjesecu kroz godinu. Na dvjema alkama ispisane su riječi dobrodošlice. [1]

Izvori

  1. Istarska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005

Vanjske poveznice

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Aleja glagoljaša
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Aleja glagoljaša