Istra
 Ovo je glavno značenje pojma Istra. Za druga značenja, pogledajte Istra (razdvojba). |
Istra (čakavski Istrija, Jistra[1]) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok. Nalazi se na sjeverome dijelu Jadrana na teritoriju Slovenije, Hrvatske i Italije. Geografska granica Istre ide linijom od uvale Milje (talijanski Muggia) do uvale Preluka (tako da je npr. Opatija dio Istre.)
Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:
- Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
- Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla.
- Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla.
Istočna obala Istre (tzv. Liburnija odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav) odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva od 1993 godine administrativno je odvojen od ostatka Istre u sastavu Republike Hrvatske, tako da je danas Istra podijeljena između dvije županije: Istarske i Primorsko-goranske. Veći dio Istre pokriva Istarska županija. Važni gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad, Labin, Buzet, Motovun, Kopar i Piran.
Pogledati i:
Sadržaj |
Povijest[uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest Istre
Naziv Istra prema nekim izvorima potječe od ilirskog plemena Histri, koje je živjelo u tom području. Rimljani Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine pr. Kr. kada ih pobijeđuje konzul Manlije Vulzon. Zadnji otpor Histri su pružili u svom sjedištu Nezakciju (lat. Nezactium) pokraj Pule. Posljednji branitelji, ukljućujući i posljednjeg kralja Epulona su si oduzeli žviot bacivši se sa zidina grada. Po tome događaju Nezakcij se često uspoređuje sa Masadom.
Hrvati se na Istri spominju već u 6. stoljeću. [2]
Stanovništvo[uredi]
██ sjevernočakavski
██ buzetski ili gornjomiranski
██ srednječakavski
██ južnočakavski
██ jugozapadni istarski
Na prostoru Istre može se izdvojiti dio u sastavu Hrvatske koji obuhvaća oko 90% Istarskog poluotoka i u kojem žive većinom Hrvati sa oko 75 % stanovništva dok manjine čine oko 25% stanovništva od čega Talijani 7% a ostatak razni drugi narodi.[nedostaje izvor] Istra u sastavu Slovenije obuhvaća oko 9% Istarskog poluotoka, a Slovenci su apsolutno većinsko stanovništvo. Istra u sastavu Italije obuhvaća manje od 1% površine Istre i obuhvaća svega dvije male općine kod Trsta od kojih su u jednoj večinski Slovenci a u drugoj Talijani.
Velika većina stanovnika Hrvatskog djela Istre govori hrvatskim jezikom čakavskim narječjem. U nekima od tih govora (blizu granice sa Slovenijom) koristi se upitna zamjenica "kaj" pa se oni često pogrešno smatraju kajkavskima. Struktura i karakteristike tih govora izrazito su čakavske. U nekim gradovima zapadne obale, te nekim selima na Bujštini živi i talijanska manjina (7% stanovništva) a govori Talijanski jezik. U slovenskom djelu Istre govori se Slovenski jezik a slično kao i u hrvatskoj Istri zastupljena je u malom broju talijanska manjina.
Na istoku Istre, podno Ćićarije, u nekoliko manjih sela žive Istrorumunji ili Ćići, stanovništvo rumunjskog podrijetla koje govori vlastitim (istrorumunjskim) jezikom a koji je mješavina rumunjskog i hrvatskog, danas su to uglavnom Hrvati.
Prema popisu stanovništva iz 2001. vidi se broj stanovnika po općinama te kojim jezikom govore.
| Općina | država | Stanovnika | Govornici talijanskog | Govornici hrvatskog/slovenskog |
|---|---|---|---|---|
| Labin |  Hrvatska |
12426 | 03.09% | 92.62% |
| Buje | Hrvatska |
5340 | 39.66% | 53.76% |
| Novigrad | Hrvatska |
4002 | 15.32% | 77.59% |
| Vodnjan | Hrvatska |
5651 | 19.93% | 73.16% |
| Poreč | Hrvatska |
17460 | 06.42% | 87.12% |
| Buzet | Hrvatska |
6059 | 00.87% | 96.63% |
| Pazin | Hrvatska |
9227 | 01.21% | 97.56% |
| Pula | Hrvatska |
58594 | 04.87% | 88.38% |
| Rovinj | Hrvatska |
14234 | 10.81% | 81.85% |
| Umag | Hrvatska |
12901 | 20.70% | 72.87% |
| Bale | Hrvatska |
1047 | 22.54% | 75.36% |
| Barban | Hrvatska |
2802 | 00.39% | 99.21% |
| Brtonigla | Hrvatska |
1579 | 41.29% | 52.83% |
| Cerovlje | Hrvatska |
1745 | 00.46% | 99.31% |
| Fažana | Hrvatska |
3050 | 04.66% | 90.75% |
| Gračišće | Hrvatska |
1433 | 00.28% | 99.16% |
| Grožnjan | Hrvatska |
785 | 66.11% | 29.17% |
| Kanfanar | Hrvatska |
1457 | 01.51% | 96.23% |
| Karojba | Hrvatska |
1489 | 00.94% | 97.99% |
| Kaštelir-Labinci | Hrvatska |
1334 | 07.80% | 88.23% |
| Kršan | Hrvatska |
3264 | 00.40% | 94.49% |
| Lanišće | Hrvatska |
398 | n.p . | 98.99% |
| Ližnjan | Hrvatska |
2945 | 08.05% | 88.29% |
| Lupoglav | Hrvatska |
929 | 00.32% | 98.82% |
| Marčana | Hrvatska |
3903 | 00.74% | 97.72% |
| Medulin | Hrvatska |
6004 | 03.05% | 89.77% |
| Motovun | Hrvatska |
983 | 15.46% | 81.28% |
| Oprtalj | Hrvatska |
981 | 32.11% | 65.04% |
| Pićan | Hrvatska |
1997 | 00.95% | 98.05% |
| Raša | Hrvatska |
3535 | 02.63% | 94.29% |
| Sveta Nedelja | Hrvatska |
2909 | 01.51% | 97.32% |
| Sveti Lovreč | Hrvatska |
1408 | 01.49% | 96.38% |
| Sveti Petar u Šumi | Hrvatska |
1011 | 00.30% | 99.21% |
| Svetvinčenat | Hrvatska |
2218 | 01.17% | 97.16% |
| Tinjan | Hrvatska |
1770 | 00.79% | 98.59% |
| Višnjan | Hrvatska |
2187 | 08.78% | 89.44% |
| Vižinada | Hrvatska |
1137 | 08.36% | 90.59% |
| Vrsar | Hrvatska |
2703 | 02.96% | 90.75% |
| Žminj | Hrvatska |
3447 | 01.28% | 97.80% |
| Milje |  Italija |
13208 | 94.80% | 04.80% |
| Dolina | Italija |
6025 | 29.20% | 70.50% |
| Koper |  Slovenija |
47539 | 02.20% | n.p. |
| Izola | Slovenija |
14549 | 04.30% | n.p. |
| Piran | Slovenija |
16758 | 07.00% | n.p. |
| Lovran | Hrvatska |
3987 | 01.71% | 92.65% |
| Opatija | Hrvatska |
12719 | 04.64% | 93.81% |
| Mošćenička Draga | Hrvatska |
1641 | 00.91% | 95.67% |
Poveznice[uredi]
- Istarska županija
- Istarska marka
- asteroid 183 Istria
- Istarska akademija znanosti i kulture
- Porečko-pulska biskupija
Vanjske poveznice[uredi]
- ↑ Istarski rječnik
- ↑ Instituta dr. Franje Tuđmana jedini način da se razvije hrvatsko društvo', izjava akademika HAZU Petra Strčića dnevno.hr, autor HINA, 11. svibnja 2013.
- Turistička zajednica Istarske županije
- Detaljna karta Istre
- Istra regija koju ćete zavoljeti!
- Geografija.hr Esuli ili optanti?
- IstriaNet
- Poznati stanovnici Istre
- Cartoline storiche dell'Istria, di Fiume, del Quarnaro e della Dalmazia
|
|||||||||||||
