Kostur

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kostur. Za druga značenja, pogledajte Kostur (razdvojba).

Kostur, ponekad i skelet (gr. skeletos = osušeno tijelo, mumija) je u biologiji odnosno anatomiji naziv za čvrsti potporanj organizma. Postoje dvije temeljno različite vrste kostura: egzoskelet ili vanjski kostur koji predstavlja čvrst vanjski potporanj organizma, i endoskelet ili unutarnji kostur koji je potporanj organizama u unutrašnjosti tijela.

Citoskelet[uredi VE | uredi]

Citoskeleton (gr. kytos = stanica) služi stabiliziranju i očuvanju oblika stanice. Pored toga, dijelovi citoskeleta preuzimaju i prijenos signala između stanica. Ti dijelovi sastoje se od tankih proteina koje stanica može, prema potrebi, razgraditi i ponovo izgraditi. Sastoje se od tri strukture - mikrofilamenata, intermedijarnih filamenata i mikrotubula, koje umrežuju stanicu u svim smjerovima. Filamenti prokariota su homologni filamentima eukariota, no drugačije su građeni.

Hidroskelet[uredi VE | uredi]

Najjednostavniji oblik kostura, koji se pojavljuje kod različitih beskralješnjaka koji se zajedničkim imenomnazivaju crvima, naziva se hidroskeletom. Kod njega kožni sloj mišića kao cijev zadržava vodu u unutrašnjosti tijela životinje. Kako se voda gotovo ne može komprimirati (vrlo malo se može stlačiti), tijelo djeluje relativno stabilno.

Egzoskelet[uredi VE | uredi]

Druge životinje, prije svega člankonošci (Arthropoda) a među njima posebno kukci (Insecta), kliještari (Chelicerata) i rakovi (Crustacea), razvili su egzoskelet. Kako egzoskelet uopće ne može rasti ili to može vrlo ograničeno, životinje svoj individualni rast omogućavaju "presvlačenjem", zamjenom egzoskeleta koji je zbog rasta postao pre malen.

Egzoskeleti mogu biti građeni od različitih tvari. To mogu biti kost i hrskavica (kod kornjača i riba oklopnjača (Placodermi)), hitin (kod člankonožaca), razni kalcijevi (kod koralja, mekušaca i nekih mnogočetinaša) ili silicijevi (silikati) spojevi (kod algi kremenjašica i radiolaria).

Egzoskelet kod kukaca nije samo zaštita nego i služi kao površina za hvatište mišića, vodonepropusna zaštita od isušivanja i kao osjetilni organ za interakciju s okolinom. Sastoji se od više slojeva sa četiri funkcionalno različita područja: epikutikula, prokutikula, epiderma i bazalamin[1]. Iako velika većina člankonožaca ima hitinski egzoskelet, nemaju ga baš svi.

Endoskelet[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Endoskelet
Pod endoskeletom ili unutrašnjim kosturom misli se na potpornu strukturu koja se nalazi unutar tijela. Takav oblik kostura nalazi se kod svitkovaca, bodljikaša i spužvi. Unutrašnji kostur daje tijelu potporu i stabilnost, a omogućava i slobodno kretanje. Pravi unutrašnji kostur razvija se iz mezoderma.

Izvori[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]