Kraljica od Sabe

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Etiopijska freska koja prikazuje Kraljicu od Sabe

Kraljica od Sabe, koju spominju Biblija, Kuran i etiopijska povijest, bila je vladar Sabe, pokrajine koju moderna arheologija svrstava u današnji Jemen. Različiti izvori nazivaju je još i Bilkis ili Makeda.

Priča po Bibliji[uredi VE | uredi]

Prema Bibliji, (neimenovana) kraljica od Sabe čula je za veliku mudrost kralja Salomona od Izraela i otputovala u njegovo kraljevstvo sa poklonima, biljkama i začinima za kralja, kako je navedeno u Prvoj knjizi o kraljevima. Kraljica je bila zadivljena Salomonovom mudrošću koju je testirala raznim zagonetkama i bogatstvom. Isto tako je zadivljena domom koji je sagradio, jelima na stolu, slugama njegovim kako sjede za stolom , poslužiteljima njegovim što su dvorili kod stola i odjećom njihovom, pićem njegovim i žrtvama paljenicama koje je prinosio u domu Jahvinu(Jehovinu). Potom je dala kralju stotinu i dvadeset talenata zlata, balzama vrlo mogo, dragog kamenja. Nikada više nije došlo toliko balzama koliko je kraljica od Sabe dala kralju Salamonu. Salamon je dao kraljici od Sabe sve što je poželjele i zatražila, ne računajući ono što joj je on dao zato što je bio podatne ruke. Potom je otišla i vratila se u u zemlju svoju hvaleći Salamonovog Boga: Neka je blagoslovljen Jahve(Jehova)Bog tvoj kojem si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelovo. Jahve zauvijek ljubi Izraela i zato te postavio za kralja da sudiš i dijeliš pravdu!.

Priča po Kuranu[uredi VE | uredi]

Kuran nigdje ne spominje Kraljicu od Sabe prema imenu, iako je arapski izvori nazivaju Bilkis. Priča je slična biblijskoj. Prema ovoj verziji, Salomonu stižu vijesti o kraljevstvu kojim gospodari kraljica, a u kojem obožavaju Sunce. On šalje pismo u kojem prijeti napadom. Pošto su razmijenili poklone, kraljica stiže u Salomonov dvor, gdje prima monoteizam i poštovanje Boga.

Priča prema etiopijskim izvorima[uredi VE | uredi]

Vladarska obitelj Etiopije smatra da potječe direktno od Kralja Salomona i Kraljice od Sabe, koja se u etiopijskim pričama zove Makeda. Smatra se da je etiopijska epska povijest kraljeva, „Kebra Negast“ ili „Slava Kraljeva“ zabilježila povijest Makede i njenih naslijednika. Kralj Salomon je, prema ovoj priči, zaveo Kraljicu i sa njom imao sina koji je kasnije postao Menelik I., prvi vladar Etiopije. Drevno društvo koje je preraslo u modernu etiopijsku državu, formirano je migracijama južnih Arabljana preko Crvenog mora i njihovim brakovima sa lokalnim stanovništvom. Drevna kraljevina Etiopije, Aksum, je obuhvaćala veliki dio Južne Arabije, uključujući Jemen sve do dolaska islama, a Amharik i Tigraj, jezici Etiopije, su Semitski jezici. Ništa posebno za Makedu do sada nije otkriveno, ali veliki bazen za kupanje u blizini Aksuma i ruševine drevne palače domaće stanovništvo često povezuje sa njom, iako se smatra da je palača iz mnogo kasnijeg razdoblja. Vjerojatno je da su južnoarabijska i etiopijska verzija jedna te ista priča.

Suvremeno viđenje[uredi VE | uredi]

Neki od suvremenih arapskih stručnjaka svrstavaju Kraljicu od Sabe ne u Jemen, kako su to činili stariji arapski izvori, već na položaj vladara trgovačke kolonije na sjeverozapadu Arabije, ustanovljenu od južnoarapskih kraljevstava. Suvremeni arheološki nalazi govore o mogućnosti da je takva kolonija postojala, iako za sada ne postoji ništa što bi to sa sigurnošću potvrdilo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kraljica od Sabe