Lokativ

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

U većini jezika se njime određuje mjesto, vrijeme ili način.

U raznim jezicima[uredi VE | uredi]

Lokativ postoji u većini slavenskih jezika, ali se ne naziva svugdje tako. Također, lokativ postoji u latvijskom, litvanskom, sanskrtu, kao i u turskom i još mnogim jezicima.

U standardnom hrvatskom jeziku[uredi VE | uredi]

U standardnom jeziku lokativ se prepoznaje kao "padež koji odgovara na pitanja":

  • gdje?,
  • o kom? ili
  • o čem?.

Po tradicionalnom poretku u većini gramatika zove se i "šesti padež".

Lokativ je oblikom najčešće jednak dativu. Razlikuje se samo naglaskom i to samo kod veoma malog broja riječi, npr. dativ jd. grâdu, lokativ jd. grádu. U mnogim narječjima i govorima postoje, međutim, bitna razlike u oblicima.

U množini standardnog hrvatskog se lokativ izjednačio s dativom i instrumentalom.

Prijedlozi koji idu uz lokativ jesu:

na, o, po, pri, prema, u.

Uporaba lokativa[uredi VE | uredi]

Lokativ se koristi isključivo s prijedlozima:

U kinu je uvijek zabavno.
  • priložna oznaka vremena
O Uskrsu ukrašavamo pisanice.
  • priložna oznaka načina
Prepoznao sam ga po brazgotini.
Dugo su radili na tom znanstvenom radu.
Dokazi o krađi predočeni su javnosti.
Zablistala je prekrasna u svome sjaju.

Lokativ i dativ[uredi VE | uredi]

Dugo se raspravljalo pripada li prijedlog prema dativu ili lokativu. Budući da lokativ najčešće ima stativno značenje, a ne značenje kretanja kao dativ, u posljednje se vrijeme prijedlog prema češće svrstava dativu.

Lokativ i akuzativ[uredi VE | uredi]

Prijedloge u, na, o, i po akuzativ dijeli s lokativom i u akuzativu su uvijek vezani za glagol kretanja:

Akuzativ: Brod je uplovio u luku. (dinamički odnos)
Lokativ: Brod je u luci. (statički odnos)
Akuzativ: Posjeo je dijete na rame.
Lokativ: Dijete je na ramenu.
Akuzativ: Išao je u školu.
Lokativ: U školi je bilo veselo.

U novije se doba, kad je riječ o pasivnim i bezličnim konstrukcijama, dopušta uporaba akuzativa imenica s oznakom živo kad se ne razabire glagol upotrijebljen refleksivno, a ima li imenica oznaku neživo, stoji u nominativu: "zemlja se obrađuje", a "zemlju se obrađuje" smatra se supstandardnim.