Slavenski jezici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

██ Zapadnoslavenski jezici češki, slovački, poljski, lužičkosrpski,polabski, kašupski

██ Istočnoslavenski jezici ruski, bjeloruski, ukrajinski, rusinski

██ Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski

Rasprostranjenost slavenskih jezika
Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima

Slavenski jezici (privatni kod: slav) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu.[1]

Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima , italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima .

Podjela slavenskih jezika[uredi VE | uredi]

Kosim su slovima izdvojeni nazivi koji se više ne koriste ili se ne priznaju od značajnog broja govornika.

Zapadnoslavenski jezici[uredi VE | uredi]

Skupina ima 7 živih jezika, dva izumrla i jedan mikrojezik.

a. češka i slovačka jezična skupina (3)
a1. češki jezik [ces] 9.490.840.
a2. moravski jezik - nepriznat jezik u Češkoj
a3. slovački jezik [slk] 5.019.950.
a4. knaanski jezik - izumrli židovsko-slavenski jezik †
b. lužičkosrpski jezici (2)
b1. gornjolužičkosrpski jezik [hsb] 18.240.
b2. donjolužičkosrpski jezik [dsb] 7240.
c. lehitski ili lehički (4)
c1. polapski jezik [pox] †
c2. kašupski jezik [csb] 3.000
dijalekti: slovinački dijalekt - izumro početkom 20. st.
c3. poljski jezik [pol] 39.990.670.
c4. šleski jezik [szl] 60.000 (2002 census).

Drugi govor:

zapadnorusinski mikrojezik (bez kôda)[2]

Istočnoslavenski jezici[uredi VE | uredi]

4 priznata jezika:

a1. bjeloruski jezik [bel] 8.618.630 govornika
a2. rusinski jezik [rue] 623.960 govornika
a3. ruski jezik [rus] 143.553.950 govornika
a4. ukrajinski jezik [ukr] 37.029.730 govornika

Drugi govori:

suržik - međujezik u Ukrajini
trasjanka - međujezik u Bjelorusiji
sibirski jezik - umjetni jezik, inačica ruskoga

Južnoslavenski jezici[uredi VE | uredi]

7 priznatih jezika jedan u fazi dobivanja identifikatora

a1. bošnjački jezik [bos] 2.203.800 govornika
a2. bugarski jezik [bul] 9.097.220 govornika
a3. hrvatski jezik [hrv] 5.546.590 govornika
a4. makedonski jezik [mkd] 2.113.170 govornika (nepriznat u Grčkoj i Bugarskoj)
a5. slovenski jezik [slv] 1.909.050 govornika
a6. srpski jezik [srp] 7.020.550 gvornika
a7. starocrkvenoslavenski [chu] †

U postupku dobivanja kôda:

a1. crnogorski jezik [1ev], bez SIL-ove oznake. Službeni jezik Crne Gore.
  • Ostali govori i jezici
banatskobugarski jezik - jezik katoličkih Bugara u Rumunjskoj i Srbiji
crkvenoslavenski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju
prekomurski jezik - nepriznat u Sloveniji, ali je književni jezik u časopisima i mediji
slavenosrpski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju
goranski jezik (?)
a1. srpsko-hrvatski jezik† koji doista nije ostvaren nikada kao jedan standardni jezik jer su bez obzira na sve nasilne pokušaje unifikacije opstali standardni jezici: hrvatski jezik i srpski jezik, čak i sam kontroverzni naziv jezika u bivšoj SFRJ nikada nije prihvaćen premda se rabio u ustavima pojedinih socijalističkih republika. Od 1. rujna 2008. godine konačno je prestao postojati kôd i ime za taj neostvareni i nepoželjni hibrid te od tada više ne postoji u međunarodnoj razredbi. Još se ponegdje spominje jedino kao naziv za "srednjojužnoslavensku" skupinu jezika.

Umjetni slavenski jezici[uredi VE | uredi]

Za više o tome, pogledati na conlangs, na direktorij o umjetnim slavenskim jezicima .

Kreolski slavenski jezici[uredi VE | uredi]

Po nekim razredbama, i suržik i trasjanka pripadaju ovdje.

Wikipedije na slavenskim jezicima[uredi VE | uredi]

(složene po broju članaka, stanje 2. veljače 2011.)

  • pl - poljska
  • ru - ruska
  • uk - ukrajinska
  • cs - češka
  • sr - srpska
  • sk - slovačka
  • bg - bugarska
  • sl - slovenska
  • hr - hrvatska
  • mk - makedonska
  • sh - t.zv. srpskohrvatska
  • be-x-old - bjeloruska (pisana taraškevicom)
  • bs - bošnjačka
  • be - bjeloruska
  • hsb - gornjolužička
  • csb - kašupska
  • szl - šleska
  • rue - rusinska
  • dsb - donjolužička
  • cu - staroslavenska


U fazi "inkubatora" su:

  • ru-lat - ruski latinicom
  • ru-old - ruski po pravopisnoj reformi od 1918.
  • sr-zlatb - srpski zlatiborski ("užička")
  • surzh - suržik
  • sla - slavenoruska (starobjeloruska)

Zatvorene Wikipedije:

  • ru-sib - rusko-sibirska

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ethnologue (16th)
  2. Dubravko Škiljan: Pogled u lingvistiku, 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., ISBN 953-6003-07-4, str. 25.
    Wikicitati U Njemačkoj, u predjelu Lužice, između gradova Cottbus i Bautzen, oko 75.000 stanovnika govori lužičkosrpski ili sorapski ili vendski (sa dva dijalekta: gornjolužički i donjolužički), no većina je govornika dvojezična, i pritisak njemačkog je snažan. Tu se ubraja i rusinski kojim govori dvadesetak tisuća ljudi, uglavnom u Vojvodini.
    (Škiljan, 1994., 25.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]