Slavenski jezici

Izvor: Wikipedija

Slavenski jezici su podskupina Indoeuropskih jezika. Spadaju u podskupinu satem-jezika, zajedno s baltičkim jezicima (sa kojima su neposredni srodnici i tvore zajedničku granu, baltičko-slavensku), armenskim jezikom, indoiranskom skupinom jezika, anatolijskim ili luvo-hetitskim jezicima i toharskim jezicima.

Sadržaj 1 Podjela slavenskih jezika 1.1 Zapadnoslavenski jezici 1.2 Istočnoslavenski jezici 1.3 Južnoslavenski jezici 1.4 Umjetni slavenski jezici 1.5 Kreolski slavenski jezici 2 Wikipedije na slavenskim jezicima

[uredi] Podjela slavenskih jezika

Kosim su slovima izdvojeni nazivi koji se više ne koriste ili se ne priznaju od značajnog broja govornika.

[uredi] Zapadnoslavenski jezici

Ima 7 živih jezika i dva izumrla:

a. češko-slovački jezici (3)

a1. češki jezik (SIL oznaka: ces; ISO 639-1 oznaka: cs; ISO 639-2(B) oznaka, cze; ISO 639-2(T) oznaka: ces)

a2. slovački jezik (SIL oznaka: slk; ISO 639-1 oznaka: sk; ISO 639-2(B) oznaka: slo; ISO 639-2(T) oznaka: slk)

a3. knaanski jezik - izumrli židovsko-slavenski jezik (SIL oznaka: czk; ISO 639-2 oznaka: sla)†

b. lužičkosrpski jezici (2) (ISO 639-2 oznaka: wen)

b1. gornjolužičkosrpski jezik (SIL oznaka: hsb; ISO 639-2 oznaka: hsb)

b2. donjolužičkosrpski jezik (SIL oznaka: dsb; ISO 639-2 oznaka: dsb)

c. lehitski ili lehički (4)

c1. polabski jezik † (SIL oznaka: pox; ISO 639-2 oznaka: sla)

c2. kašupski jezik (SIL oznaka: csb; ISO 639-2 oznaka: csb)

dijalekti:slovinački dijalekt - izumro početkom 20. st.

c3. poljski jezik SIL oznaka: pol; ISO 639-1 oznaka, pl; ISO 639-2 oznaka, pol)

c4. šleski jezik SIL oznaka: szl

[uredi] Istočnoslavenski jezici

4 priznata jezika:

a1. bjeloruski jezik 8.618.630 govornika (SIL oznaka: bel; ISO 639-1 oznaka: be; ISO 639-2 oznaka: bel)

a2. rusinski jezik 623.960 govornika (SIL oznaka: rue; ISO 639-2 oznaka: sla)

1. zapadnorusinski mikrojezik mikrojezik bez kodnog imena

a3. ruski jezik 143.553.950 govornika (SIL oznaka: rus; ISO 639-1 oznaka: ru; ISO 639-2 oznaka, rus)

a4. ukrajinski jezik 37.029.730 govornika (SIL oznaka: ukr; ISO 639-1 oznaka: uk; ISO 639-2 oznaka: ukr)

razni drugi govori

suržik - međujezik u Ukrajini

trasjanka - međujezik u Bjelorusiji

sibirski jezik - umjetni jezik, inačica ruskoga

[uredi] Južnoslavenski jezici

7 priznatih jezika jedan u fazi dobivanja identifikatora

a1. bošnjački jezik 2.203.800 govornika (SIL oznaka: bos; ISO 639-1 oznaka: bs; ISO 639-2/3 oznaka: bos)

a2. bugarski jezik 9.097.220 govornika (SIL oznaka: bul; ISO 639-1 oznaka: bg; ISO 639-2 oznaka: bul)

a3. hrvatski jezik 5.546.590 govornika (SIL oznaka: hrv; ISO 639-1 oznaka: hr; ISO 639-2/3 oznaka: hrv)

a4. makedonski jezik, 2.113.170 govornika (SIL oznaka: mkd; ISO 639-1 oznaka: mk; ISO 639-2(B) oznaka: mac; ISO 639-2(T) oznaka: mkd) nepriznat u Grčkoj i Bugarskoj

a5. slovenski jezik 1.909.050 govornika (SIL oznaka: slv; ISO 639-1 oznaka: sl; ISO 639-2 oznaka: slv)

a6. srpski jezik 7.020.550 gvornika (SIL oznaka: srp; ISO 639-1 oznaka: sr; ISO 639-2/3 oznaka: srp)

a7. starocrkvenoslavenski - † (SIL oznaka: chu; ISO 639-1 oznaka: cu; ISO 639-2 oznaka: chu)

U fazi međunarodnog priznanja i doobivanja kodnog naziva

a1. crnogorski jezik, bez SIL-ove oznake. Službeni jezik Crne Gore.

Izumrli jezik:

a1. srpsko-hrvatski jezik† koji doista nikada nije ostvaren kao jedan standardni jezik jer su bez obzira na sve nasilne pokušaje unifikacije opstali standardni jezici hrvatski jezik i srpski jezik, čak i sam kontroverzni naziv jezika u bivšoj SFRJ nikada nije prihvaćen premda je ustavno bio služben. Od 1. rujna 2008. godine konačno je prestao postojati kodni naziv i ime za taj neostvareni i nepoželjni hibrid te od tada više ne postoji u međunarodnoj klasifikaciji. Još se ponegdje spominje jedino kao naziv za "srednjojužnoslavensku" skupinu jezika.

Ostali govori i jezici

crkvenoslavenski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju

slavenosrpski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju

goranski jezik (?)

[uredi] Umjetni slavenski jezici

• slovio umjetni jezik, izveden na osnovici svih slavenskih jezika.
• lydnevi
• našissa (našica, nashian, nasisk)
• sievroskuo sevorian
• slavëni
• slavisk
• vozgian
• meżduslavianski
• glagolica
• proslava
• ruslavsk

Za više o tome, pogledati na conlangs, na direktorij o umjetnim slavenskim jezicima .

[uredi] Kreolski slavenski jezici

• russenorsk
  

Po nekim razredbama, i suržik i trasjanka pripadaju ovdje.

[uredi] Wikipedije na slavenskim jezicima

(složene po broju članaka, stanje 20. ruj 2007.)

• pl - poljski
• ru - ruski
• sk - slovački
• cs - češki
• uk - ukrajinski
• sr - srpski
• sl - slovenski
• bg - bugarski
• hr - hrvatski
• bs - bošnjački
• sh - t.zv. srpskohrvatski
• mk - makedonski
• be-x-old - bjeloruski (taraškevica)
• be - bjeloruski
• hsb - gornjolužičkosrpski
• csb - kašupski
• cu - staroslavenski

U fazi "inkubatora" su:

• dsb - dolnjolužičkosrpski
• ru-lat - ruski latinicom
• ru-old - ruski po pravopisnoj reformi od 1918.
• sr-zlatb - srpski zlatiborski ("užička")
• surzh - suržik
• sla - slavenoruska (starobjeloruska)

Zatvorene Wikipedije:

• ru-sib - rusko-sibirska