Slavenski jezici
██ Zapadnoslavenski jezici češki, slovački, poljski, lužičkosrpski,polabski, kašupski
██ Istočnoslavenski jezici ruski, bjeloruski, ukrajinski, rusinski
██ Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski
Slavenski jezici (privatni kod: slav) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu.[1]
Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.
Sadržaj |
Podjela slavenskih jezika [uredi]
Kosim su slovima izdvojeni nazivi koji se više ne koriste ili se ne priznaju od značajnog broja govornika.
Zapadnoslavenski jezici [uredi]
Skupina ima 7 živih jezika, dva izumrla i jedan mikrojezik.
- a. češka i slovačka jezična skupina (3)
- a1. češki jezik [ces] 9.490.840.
- a2. slovački jezik [slk] 5.019.950.
- a3. knaanski jezik - izumrli židovsko-slavenski jezik †
- b. lužičkosrpski jezici (2)
- b1. gornjolužičkosrpski jezik [hsb] 18.240.
- b2. donjolužičkosrpski jezik [dsb] 7240.
- c. lehitski ili lehički (4)
- c1. polapski jezik [pox] †
- c2. kašupski jezik [csb] 3.000
- dijalekti: slovinački dijalekt - izumro početkom 20. st.
- c3. poljski jezik [pol] 39.990.670.
- c4. šleski jezik [szl] 60.000 (2002 census).
Drugi govor:
Istočnoslavenski jezici [uredi]
4 priznata jezika:
- a1. bjeloruski jezik [bel] 8.618.630 govornika
- a2. rusinski jezik [rue] 623.960 govornika
- a3. ruski jezik [rus] 143.553.950 govornika
- a4. ukrajinski jezik [ukr] 37.029.730 govornika
Drugi govori:
- suržik - međujezik u Ukrajini
- trasjanka - međujezik u Bjelorusiji
- sibirski jezik - umjetni jezik, inačica ruskoga
Južnoslavenski jezici [uredi]
7 priznatih jezika jedan u fazi dobivanja identifikatora
- a1. bošnjački jezik [bos] 2.203.800 govornika
- a2. bugarski jezik [bul] 9.097.220 govornika
- a3. hrvatski jezik [hrv] 5.546.590 govornika
- a4. makedonski jezik [mkd] 2.113.170 govornika (nepriznat u Grčkoj i Bugarskoj)
- a5. slovenski jezik [slv] 1.909.050 govornika
- a6. srpski jezik [srp] 7.020.550 gvornika
- a7. starocrkvenoslavenski [chu] †
U postupku dobivanja kôda:
- a1. crnogorski jezik [1ev], bez SIL-ove oznake. Službeni jezik Crne Gore.
- Ostali govori i jezici
- crkvenoslavenski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju
- slavenosrpski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju
- goranski jezik (?)
- a1. srpsko-hrvatski jezik† koji doista nije ostvaren nikada kao jedan standardni jezik jer su bez obzira na sve nasilne pokušaje unifikacije opstali standardni jezici: hrvatski jezik i srpski jezik, čak i sam kontroverzni naziv jezika u bivšoj SFRJ nikada nije prihvaćen premda se rabio u ustavima pojedinih socijalističkih republika. Od 1. rujna 2008. godine konačno je prestao postojati kôd i ime za taj neostvareni i nepoželjni hibrid te od tada više ne postoji u međunarodnoj razredbi. Još se ponegdje spominje jedino kao naziv za "srednjojužnoslavensku" skupinu jezika.
Umjetni slavenski jezici [uredi]
- slovio umjetni jezik, izveden na osnovici svih slavenskih jezika.
- lydnevi
- našissa (našica, nashian, nasisk)
- sievroskuo sevorian
- slavëni
- slavisk
- vozgian
- meżduslavianski
- glagolica
- proslava
- ruslavsk
Za više o tome, pogledati na conlangs, na direktorij o umjetnim slavenskim jezicima .
Kreolski slavenski jezici [uredi]
Po nekim razredbama, i suržik i trasjanka pripadaju ovdje.
Wikipedije na slavenskim jezicima [uredi]
(složene po broju članaka, stanje 2. veljače 2011.)
- pl - poljska
- ru - ruska
- uk - ukrajinska
- cs - češka
- sr - srpska
- sk - slovačka
- bg - bugarska
- sl - slovenska
- hr - hrvatska
- mk - makedonska
- sh - t.zv. srpskohrvatska
- be-x-old - bjeloruska (pisana taraškevicom)
- bs - bošnjačka
- be - bjeloruska
- hsb - gornjolužička
- csb - kašupska
- szl - šleska
- rue - rusinska
- dsb - donjolužička
- cu - staroslavenska
U fazi "inkubatora" su:
- ru-lat - ruski latinicom
- ru-old - ruski po pravopisnoj reformi od 1918.
- sr-zlatb - srpski zlatiborski ("užička")
- surzh - suržik
- sla - slavenoruska (starobjeloruska)
Zatvorene Wikipedije:
- ru-sib - rusko-sibirska
Izvori [uredi]
- ↑ Ethnologue (16th)
- ↑ Dubravko Škiljan: Pogled u lingvistiku, 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., ISBN 953-6003-07-4, str. 25.
„U Njemačkoj, u predjelu Lužice, između gradova Cottbus i Bautzen, oko 75.000 stanovnika govori lužičkosrpski ili sorapski ili vendski (sa dva dijalekta: gornjolužički i donjolužički), no većina je govornika dvojezična, i pritisak njemačkog je snažan. Tu se ubraja i rusinski kojim govori dvadesetak tisuća ljudi, uglavnom u Vojvodini.“
(Škiljan, 1994., 25.)
Vanjske poveznice [uredi]
|
||||||||||||||
