Mamalogija
U zoologiji je mamologija (također mastologija, teriologija i terologija) proučavanje sisavaca – klase kralješnjaka s karakteristikama kao što su homeotermni metabolizam, krzno, srce s četiri komore i složen živčani sustav.[1] Arhiva koja sadrži broj sisavaca na zemlji neprestano raste, ali trenutačno broji 6495 različitih vrsta sisavaca uključujući nedavno izumrle.[2] Na Zemlji je identificirano 5416 živih sisavaca, a otprilike 1251 novootkriveno je od 2006. godine.[2] Glavne grane mamologije uključuju prirodnu povijest, taksonomiju i sistematiku, anatomiju i fiziologiju, etologiju, ekologiju te upravljanje i kontrolu. Mamalozi su obično uključeni u aktivnosti kao što su provođenje istraživanja, upravljanje osobljem i pisanje prijedloga.[3][4]
Mamologija se grana na druge taksonomski orijentirane discipline kao što su primatologija (proučavanje primata) i cetologija (proučavanje kitova). Kao i druge znanosti, mamologija je dio zoologije koja je dio biologije, znanosti o proučavanju svih živih bića.
Istraživačke svrhe[uredi | uredi kôd]
Mamalozi su izjavili da postoji više razloga za proučavanje i promatranje sisavaca. Poznavanje načina na koji sisavci doprinose ili napreduju u svojim ekosustavima daje znanje o ekologiji koja stoji iza toga.[5] Sisavci se često rabe u poslovnim djelatnostima, poljoprivredi i drže se za kućne ljubimce. Proučavanje staništa sisavaca i izvora energije dovelo je do pomoći u preživljavanju. Pripitomljavanje nekih malih sisavaca također je pomoglo u otkrivanju nekoliko različitih bolesti, virusa i lijekova. [6]
Mamalog[uredi | uredi kôd]
Mamalog proučava i promatra sisavce. Proučavajući sisavce, mogu promatrati njihova staništa, doprinose ekosustavu, njihove interakcije te anatomiju i fiziologiju. Mamalog može raditi na širokoj paleti područja u području sisavaca.[7][8]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi ljudi za koje je zabilježeno da su istraživali sisavce bili su stari Grci sa zapisima o sisavcima koji čak nisu bili autohtoni u Grčkoj i drugima koji jesu. Aristotel je bio jedan od prvih koji je smatra kitove i dupine sisavcima jer se sve do 18. stoljeća većina studija bavila taksonomijom.[9]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Freeman, P. W. 15. travnja 2011. Vaughan, T. A., J. M. Ryan, and N. J. Czaplewski. 2011. MAMMALOGY. 5th ed. Jones and Bartlett Publishers, Sudbury, Massachusetts, 750 pp. ISBN 978-0-7637-6299-5, price (paper), $100.00. Journal of Mammalogy. 92 (2): 478–479. doi:10.1644/jmammal/92-2-478. ISSN 1545-1542
- ↑ a b Burgin, Connor J; Colella, Jocelyn P; Kahn, Philip L; Upham, Nathan S. 1. veljače 2018. How many species of mammals are there?. Journal of Mammalogy. 99 (1): 1–14. doi:10.1093/jmammal/gyx147. ISSN 0022-2372
- ↑ Mammalogist. Bioscience Careers. Pristupljeno 26. studenoga 2013.
- ↑ Sikes, Robert S. 28. svibnja 2016. 2016 Guidelines of the American Society of Mammalogists for the use of wild mammals in research and education. Journal of Mammalogy. 97 (3): 663–688. doi:10.1093/jmammal/gyw078. ISSN 0022-2372. PMC 5909806. PMID 29692469
- ↑ Krebs, Charles J. 2009. Population dynamics of large and small mammals: Graeme Caughley's grand vision. Wildlife Research. 36 (1): 1. doi:10.1071/wr08004. ISSN 1035-3712
- ↑ Sikes, Robert S. 28. svibnja 2016. 2016 Guidelines of the American Society of Mammalogists for the use of wild mammals in research and education. Journal of Mammalogy. 97 (3): 663–688. doi:10.1093/jmammal/gyw078. ISSN 0022-2372. PMC 5909806. PMID 29692469
- ↑ Sterling, Keir B. Veljača 2000. Allen, Glover Morrill (1879-1942), mammalogist and ornithologist. American National Biography Online. Oxford University Press. doi:10.1093/anb/9780198606697.article.1300026
- ↑ How to Become a Mammalogist | EnvironmentalScience.org. Pristupljeno 31. srpnja 2019.
- ↑ Dodge, John Vilas, (25 Sept. 1909–23 April 1991), Senior Editorial Consultant, Encyclopædia Britannica, since 1972; Chairman, Board of Editors, Encyclopædia Britannica Publishers, since 1977. Who Was Who. Oxford University Press. 1. prosinca 2007. doi:10.1093/ww/9780199540884.013.u172122