Ekologija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ekologija proučava odnos među živim organizmima.

Ekologija je prirodna znanost. Ekologija proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih. Iako se razvila kao grana biologije, ekologija se, osim onih iz biologije, koristi i saznanjima iz kemije, fizike, matematike, te brojnih drugih prirodnih znanosti.

Ovaj se pojam često nepravilno koristi pri opisivanju aktivnosti vezanih uz zaštitu prirode.

Pojam ekologije[uredi VE | uredi]

Pojam ekologija prvi put je uporabio njemački zoolog Ernst Haeckel koji je pod pojmom ekologije smatrao "odnos živih organizama u dva pravca: prema njihovom organskom i neorganskom okolišu". Sama riječ dolazi iz grčkog oikos koji znači: okućnica, dom, mjesto za život.

Područja ekologije[uredi VE | uredi]

Ekologija je široko područje koje obuhvaća mnogo poddisciplina. Uobičajena, široka klasifikacija, koja kreće od najniže do najviše razine složenosti, gdje je složenost definirana kao broj članova (entiteta) i procesa unutar sustava koji se proučava, jest slijedeća:

  • Bihevioralna ekologija proučava uloge ponašanja u prilagodbama životinje da se prilagodi na svoj okoliš.
  • Populacijska ekologija proučava dinamiku populacija određene vrste.
  • Biocenologija (ili sinekologija) usredotočuje se na interakcije između vrsta unutar neke biocenoze (životne zajednice).
  • Ekologija ekosustava proučava tokove tvari i energije kroz biotičke i abiotičke komponente ekosustava.
  • Sistemska ekologija je interdisciplinarno polje usredotočeno na proučavanje, razvoj i organizaciju ekoloških sustava iz holističke perspektive.
  • Krajobrazna ekologija proučava procese i vezu između mnogo različitih ekosustava nekog područja ili geografski veće površine.
  • Evolucijska ekologija proučava ekologiju na način koji se eksplicitno fokusira na evolucijsku povijest vrsta i njihovih interakcija.

Ekologija se također može podijeliti prema području proučavanja, npr. na ekologiju životinja, ekologiju bilja, ekologiju kukaca itd. Još jedna česta metoda podjele je prema proučavanom biomu, npr. na arktičku ekologiju (ili polarnu ekologiju), tropsku ekologiju, pustinjsku ekologiju, itd. Primarna tehnika koja se koristi za proučavanje često se koristi za podjelu discipline u skupine, kao što su kemijska ekologija, genetička ekologija, statistička ekologija, teoretska ekologija i dr. Ova se polja međusobno ne isključuju.

Vidi također[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: ekologija