Mariner 4

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mariner 4
Mariner 3 and 4.jpg
Izgled Marinera 3 i 4
Organizacija NASA
Tip misije Prelet
Datum 15. srpanj 1965.
Datum lansiranja 28. studenog 1964.
Masa 260,68 kg
Napajanje 310 W
Orbitalni elementi
Orbitalni režim heliocentričan
Ekscentricitet orbite 0.1702
Inklinacija 2.51°
Orbitalni period 562.888 dana
Apoapsis 233.6 milijuna km
Periapsis 165.6 milijuna km
Instrumenti
Brzina prijenosa podataka 33.3 bps

Mariner 4, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Marsa, četvrta iz programa Mariner. Lansirana je 28. studenog 1964. pomoću rakete Atlas-Agena D iz Cape Canaverala. Kraj Marsa je preletio 14./15. srpnja 1965. i pritom na Zemlju poslao prve fotorgafije njegove površine.[1] Prve fotografije pokazale su Mars kao beživotan planet pun kratera, s niskim atmosferskim tlakom i bez magnetnog polja. Nakon preleta pokraj Marsa sa sondom je održavan kontakt sve do 21. prosinca 1967.[1] kako bi se skupilo iskustvo u radu s međuplanetarnim sondama

Let prema Marsu[uredi VE | uredi]

Mariner 4 je na put prema Marsu krenuo u jutro 28. studenog 1964. godine. Lansiranje je prošlo besprijekorno i sonda je nakon 2 dana leta prevalila 800.000 km. Uspjela je stabilizirati svoj položaj pomoću zvijezde Canopusa i okrenuti solarne panele prema Suncu.

Nakon tjedan dana leta, 5. prosinca, sonda je upotrijebila svoje potisnik snage 220 N kako bi napravila korekciju putanje. Bez korekcije putanje sonda bi prošla pokraj Marsa 16. srpnja 1965. na udaljenosti od 240.000 km ispred sjeverne polutke planeta. Nakon korekcije datum preleta je pomaknut na 15. srpanj 1965. pri udaljenosti od 10.100 km iznad južnog pola.

Krajem ožujka 1965. Mariner 4 je oborio rekord Marinera 2 u trajanju misije od 129 dana. Sredinom travnja oborio je rekord Marinera 2 u udaljenosti komunikacije, postavši tako najdalja aktivna sonda.

Prelet kraj Marsa[uredi VE | uredi]

Dan prije preleta pokraj Marsa, 14. srpnja 1965., na sondi je aktiviran programski kod koji će upravljati instrumentima tijekom tih par ključnih sati misije. Sonda je uskoro počela slati prve fotografije i podatke o okolišu oko planeta. Sonda je pokraj Marsa proletjela na udaljenosti od 9.843 km i pritom je izmjerila svojstva magnetnog polja, snagu zračenja i odredila količinu svemirske prašine. Prelet iza planeta iskorišten je za radiokultacijski eksperiment. Naime, radioantene na Zemlji bilježile su snagu i distorzije signala Marinera 4 dok je taj signal prolazio kroz atmosferu planeta. Na taj način je dobiven profil atmosfere.

Sonda je nakon preleta nastavila slati podatke na Zemlju. Slanje fotografija u punoj rezoluciji potrajalo je 9 dana, a nakon što su poslane prvi put to je učinjeno ponovno kako bi se smanjile greške prijenosa. Nakon inženjerskih testova sonda je 2. kolovoza 1965. vraćena u mod krstarenja.

Dva mjeseca kasnije signal sonde je postao preslab za radioantene. Trebalo je pričeti povoljnu orbitalnu konfiguraciju 1967. kako bi uspjelo stupiti u kontakt sa sondom. Koristeći novu antenu promjera 64m kontakt je ostvaren krajem 1967. godine. Podatci sa sonde su pokazali kako je ona pretrpjela oštećenja zbog mikrometeorita. Sonda je privremeno izgubila rotaciju, a bio joj je oštećen toplinski štit. Do 7. prosinca 1967. sonda je ostala bez goriva za orijentacijske potisnike. Par dana kasnije sondu su pogodila 83 mikrometeorita koji su joj poremetili orijentaciju. Na kraju je sonda naredbom ugašena 21. prosinca 1967.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 "Mariner 4" (engleski). nssdc.gsfc.nasa.gov (18. lipnja 2011.)