Mauricijski kreolski jezik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mauricijski kreolski jezik
Speech balloon.svg

morisyin
Države
govorenja:
Mauricijus
Regije
govorenja:
-
Etnicitet {{{etnicitet}}}
Broj govornika: od 600.000 do 1.2 milijuna, ovisno o procjeni
Rang: nije među prvih 100
Razredba: Kreolski jezici

 Kreolski jezici temeljeni na francuskom jeziku
  mauricijski kreolski

Jezični kôd
ISO 639-1: -
ISO 639-2: cpf
ISO 639-3: MFE
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Mauricijski kreolski (ISO 639-3: mfe; mauricijski; morisyen, maurysen; mauritius creole french, kreole, kreol, mauritian) kreolski jezik ili dijalekt sa Mauricijusa. Skoro sve riječi ovog jezika potiču iz francuskog jezika, dok ostale riječi dolaze iz engleskog, portugalskog, i hindi jezika. Govori ga 800.000 na Mauricijusu (2005)[1].

Taj jezik je lingua franca zemlje u kojoj je standardni francuski široko rasprostranjen. Francuski jezik dominira u parlamentu, sudovima i akademskim institucijama, dok je kreolski rasprostranjen kao govorni jezik.

Kreolski nije standardiziran i kao takav nema rječnik. Jednostavniji je od francuskog i zato je njegova upotreba u stalnom porastu.

Mauricijski kreolski je sličan francuskom po izgovoru, ali ima neke bitne razlike. Kreolski nema neke samoglasnike koji postoje u francuskom.

Na primjer, manger (jesti) se na kreolskom piše manzer, a izgovara kao francuska riječ, osim što se glas ž izgovara kao z. Duboko u, koje se koristi u francuskim riječima un i deux, se u kreolskom izgovara kao en i de.

Primjer teksta[uredi VE | uredi]

(Oče naš)

Nou Papa ki dan le siel
Fer rekonet ki to nom sin,
Fer ki to regn vini,
Fer to volonte akompli,
Lor la terre koman dan le siel.
Donn nou azordi di pin ki nou bizin.
Pardonn-nou nou bann ofans,
Koman nou osi pardonn le zot
ki fin ofans nou.
Pa less nou tom dan tentation
Me tir-nu depi lemal.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]