Mauricijus

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Mauricijus
République de Maurice
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Stella Clavisque Maris Indici
(latinski: Zvijezda i ključ Indijskog oceana)
Himna
Domovina
Položaj Mauricijusa
Glavni grad Port Louis
Službeni jezik engleski, francuski i mauricijski kreolski (de facto službeni jezici)
Državni vrh
 - Predsjednik Rajkeswur Purryag
 - Predsjednik Vlade Navinchandra Ramgoolam
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 12. ožujka 1968.
Površina 168. po veličini
 - ukupno 1.860 km2
 - % vode 0,05 %
Stanovništvo 149. po veličini
 - ukupno (2002) 1.189.825
 - gustoća 588/km2
Valuta mauricijska rupija (100 centa)
Pozivni broj 230
Vremenska zona UTC +4
Internetski nastavak .mu

Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnom Indijskom oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara. Pored otoka Mauricijus u sastavu republike se nalaze i otoci Sv. Brandon, Rodrigues kao i otočna skupina Agaleaga.

Povijest[uredi VE | uredi]

Otok su otkrili Portugalci 1505. godine, ali je ostao nenaseljen do kolonizacije Nizozemaca koji su ga naselili 1638. godine, dajući mu ime po princu Mauriceu od Nassaua. Tijekom osamnaestog stoljeća otokom su vladali Francuzi promijenivši mu ime u Ile de France. Britanci su preuzeli otok 1810, i vratili mu ime Mauricius.

Mauricijus je nezavisnost dobio 1968, kada je postao republika. Demokratska je država i jedna od najrazvijenijih zemalja Afrike.

Politika[uredi VE | uredi]

Na čelu države se nalazi predsjednik, kojeg bira parlament (National Assembly) na period od 5 godina. Parlament ima 62 zastupnika koji se biraju na izborima, dok se 4 do 8 zastupnika biraju iz reda nacionalnih manjina. Vladom upravlja premijer i Vijeće ministara.

Provincije[uredi VE | uredi]

Otok Mauricijus je podijeljen u 10 provincija:

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Karta Mauricijusa

Mauricijus je zajedno s Réunionom i Rodriguesom dio Maskarenskih otoka. Ovaj arhipelag je stvoren nizom vulkanskih erupcija. Mauricius je nastao prije oko 8 do 10 milijuna godina. Na tom području više nema vulkanskih aktivnosti.

Najviši vrh Mauriciusa je Piton de la Riviere Noire visok 828 m.

Klima na otoku je tropska, zime su tople i suhe, a ljeta vlažna i vrela. Ljeti cikloni često pogađaju otok.

Glavni i najveći grad je Port Louis, koji se nalazi na sjeverozapadu. Drugi veći gradovi su Curepipe, Vacoas, Phoenix, Quatre Bornes, Rose-Hill i Beau-Bassin.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Od stjecanja nezavisnosti 1968, Mauricijus je razvio gospodarstvo temeljeno na poljoprivredi, s industrijom i turizmom koji bilježe stalni porast. Godišnji porast BDP-a je 5% do 6%, a za 2004. je procijenjen na 12.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Šećerna trska se uzgaja na oko 90% poljoprivrednog zemljišta i čini oko 25% izvoza. Nezaposlenost u zemlji je oko 7%.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Dva glavna jezika na Mauricijusu su engleski i francuski. Mauricijski kreolski, koji je mješavina engleskog, francuskog, portugalskog i hindskog jezika, je široko rasprostranjen. Pisani kreolski je razvijen tek šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Prema vjeroispovijesti najviše ima hinduista (oko 50%), a od ostalih katolika i sunitskih muslimana.

Jezici[uredi VE | uredi]

Na Mauricijusu se govori 6 jezika, od kojih su dva službena, engleski 3.000 (Johnstone 1993) i francuski 37.000 i. Ostala 4 jezika su bhojpurski 336.000 (Johnstone and Mandryk 2001), morisyen ili mauricijski kreolski, najzastupljeniji sa 800.000 govornika (2005) tamilski 31.000 (Johnstone and Mandryk 2001) i urdu 64.000 (Johnstone 1993)[1].

Kultura[uredi VE | uredi]

Raznolika kolonijalna prošlost se odrazila na kulturu Mauricijusa koja je mješavina nizozemske, francuske, indijske i kreolske kulture.

Mauricijus je peta zemlja na svijetu koja je 1847. godine uvela poštanske marke.

Na Mauricijusu je u doba otkrića živjela do tada nepoznata vrsta ptica nazvana dodo. Naseljenici (Nizozemci) i njihove domaće životinje pobili su do 1681. sve dodoe i vrsta je prestala postojati.

Šport[uredi VE | uredi]

Nacionalni sport Mauricijusa su konjske utrke, koje datiraju od 1812. i najstariji su događaj te vrste na južnoj zemljinoj polutci. Najpopularniji sport na Mauricijusu je nogomet, a najpopularniji klub je Klub M, tj. reprezentacija (nogometni reprezentativci: Jacques-Désiré Périatambée). Popularni su i vodeni sportovi kao npr. plivanje i jedrenje.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]