Navigator znanja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Navigator znanja (engl. Knowledge Navigator) je uređaj koji se otvara kao knjiga, licu je okrenut pod kutem pod kojim je najlakše čitati, a kada se zatvori ponaša se poput ručne prtljage. Tamni krug na vrhu je videokamera slična modernoj web kameri, priključak u gornjem desnom kutu drži memorijsku karticu, a rešetke sa lijeve i desne strane ekrana su zvučnici. U budućnosti se planiraju izvedbe u kojima je ekran ujedno i skener. Navigator znanja je kao koncept opisao osnivač Apple Computer CEO John Sculley u svojoj knjizi iz 1987. godine “Odyssey”. Opisuje se uređaj koji ima pristup velikoj umreženoj bazi podataka informacija koje su u hypertext obliku, te koristi softverske agente (agente programske podrške) za pomoć pri ponalaženju informacija.

Apple je snimio nekoliko videa koji opisuju ideju Navigatora znanja. Svaki od njih prikazuje računalo sa brojnim poboljšanim mogućnostima, uključujući i izvrsni “text-to-speech” sustav bez osjećaja “računala”, i sa jednako snažnim sustavom razumijevanja govora, koji dopušta korisniku konverzaciju sa sustavom preko animiranog “batlera” kao softverskog agenta.

U jednom takvom videu sveučilišni profesor se vraća kući i okreće se svom računalu, veličine knjige većeg formata. Softverski agent je lijepo odjeven batler koji se pojavljuje na zaslonu i izvještava ga o nekoliko poziva koji ga čekaju. Ignorira većinu njih, od svoje majke, a umjesto njih koristi sustav za “kompajliranje” podataka kako bi saznao nešto više o sječi šuma u kišnoj šumi Amazone. Za to vrijeme računalo ga obavještava o pozivu kolege, te oni tada izmjenjuju podatke između svojih uređaja uz video komunikaciju.

U drugom takvom videu mladi student koristi manju ručnu verziju takvog sustava kao pomoć prilikom održavanja prezentacije o vulkanima. Za vrijeme studentovog prezentiranja pred razredom računalo prikazuje film o eksploziji vulkana na video ploči. U završnoj izvedbi Navigatora znanja korisnik može skenirati sadržaj novina tako da ih stavi na ekran (koji je ujedno i skener) i tada mu pomaže naučiti čitati slušajući čitanje skeniranih rezultata i ubrzavajući ga kada se zaustavi. Radnju za videa napisali su i oblikovali Hugh Dubberly i Doris Mitsch iz Apple-ovog kreativnog servisa, a producirala ih je Kenwood Grupa u San Francisco-u. Kvaliteta videa, posebice gluma, je bila prilično loša. Međutim, što se vizije Navigatora znanja tiče, filmovi su ostavili veliki utisak, kao i vizija o računarstvu u budućnosti kao u knjizi “2001: Odiseja u svemiru”.

Prednosti i nedostatci[uredi VE | uredi]

Prednosti korištenja Navigatora znanja u budućnosti uistinu su velike. Naime, Navigator znanja budućnosti moći će primati poruke, obavještavati korisnika o primljenim porukama, sortirati poruke prema korisnikovim željama, te ga upozoravati na važnije poruke. Dakle, Navigator znanja može biti od velike pomoći kako u svakodnevnom životu, tako i profesorima prilikom predavanja, učenicima i studentima prilikom održavanja prezentacija, te u mnogim drugim aktivnostima. Komunikacija korisnika sa računalom odvijat će se preko već spomenutog batlera koji može čuti, vidjeti i inteligentno odgovoriti kao i svaki ljudski asistent. Prilikom takve komunikacije javlja se problem “čovjek – računalo interakcije” koji je izazvao mnoge diskusije. Naime, lijepo odjeveni softverski agent u videu bio je centar nekoliko vrućih rasprava u domeni čovjek-računalo interakcija. Profesionalci poput Ben Shneiderman sa Instituta Maryland, College Park također kritizira korištenje nekih korisničkih sučelja jer smatra da daju krivousmjerene ideje o prirodi bilo kakve interakcije sa računalom, u sadašnjosti ili budućnosti. Postavlja se i pitanje asocijalizacije društva, dehumanizacije te otuđenja.

Navigator znanja i UI[uredi VE | uredi]

Termin umjetna inteligencija kratica UI (engl. Artificial Intelligence, odnosno AI) prvi put je koristio John McCarthy i definirao ga je kao “znanost i inžinjering izrade inteligentnih uređaja”. Pojam “artificial” se prevodi kao napravljeno od čovjeka, neprirodno, ručno napravljeno. Međutim, pojam AI se u hrvatskom jeziku prevodi kao umjetna inteligencija. Navigator znanja samo je jedan od brojnih primjera korištenja umjetne inteligencije. U području AI preklapaju se polja djelovanja računalne znanosti, psihologije, znanosti o živčanim stanicama i inžinjeringa, a treba uzeti u obzir i inteligentno ponašanje, učenje i adaptaciju.

Prototip Navigatora znanja iz 1987. godine je bio i još je izvor motivacije za svoju izradu. Mnogi vjeruju u njegovu sigurnu izradu jednoga dana. Koncept Navigatora znanja često se koristio i još se koristi kao pomoć pri izradi ručnih uređaja Apple-a. Također, pojava Interneta i World Wide Web-a je ispunila neke od vizija Navigatora znanja.

Izvori[uredi VE | uredi]