World Wide Web

Izvor: Wikipedija

World Wide Web (skraćeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika, a može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ web ima značenje razgranate i isprepletene mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih usluga Interneta koja omogućava pregled hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje a međusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. Za korištenje i prikaz sadržaja koriste se računalni programi koji se nazivaju "web browser" web-preglednici.

Web se često pogrešno koristi kao sinonim za internet, a zapravo je jedan njegov dio i predstavlja uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računalne mreže.

Svjetska mreža je međunarodna mreža računalnih baza podataka koji koristi internet i njegov poseban sustav za povezivanje informacija. Odmah po nastajanju, a danas više nego tada, svjetska mreža bila je nepregledno more s informacija koje teku, koje se mijenjaju i po obliku i po sadržaju.

Ni jedan servis kao internet nije uspio preuzeti i odrediti novu generaciju medija kao što je to uspjelo mrežnom servisu interneta. Slobodna razmjena ideja i informacija bila je osnovni postulat širenja mreže, ali i njegova podsticajna formula razvoja. Upravo je pojava i brzina primjene mrežne tehnologije potvrdila masovnu društvenu potrebu za novim oblikom razmjene informacija, ali i omogućila bolje razumijevanje novih medija i tehnologije interneta.

Povijesni web logotip dizajnirao je Robert Cailliau

Projekt kojim je počeo razvoj Weba predložili su 1990. u CERN-u engleski inženjer i znanstvenik Tim Berners-Lee i belgijski znanstvenik Robert Cailliau.[1][2]

Osobine svjetske mreže[uredi | uredi kôd]

Mreža je pokazala tri vrlo važne osobine koje su je popularizirale. To su:

  1. Osobina mreže da jednostavno spoji sve oblike digitalnog sadržaja: tekstove, grafičke prikaze, audio i video sadržaje, koji su je određivali kao multimedij.
  2. Multimedijalni sadržaji na mreži bili su relativno jeftini i brzi, što predstavlja dva važna zahtjeva koja su presudila u njenu korisnost na globalnom nivou.
  3. Mreža uspješno razvija i osobinu hipermedijalnosti, sposobnost istovremenog prikazivanja informacija uz pomoć više medija u više povezanih prozora i panela poznatih s računalnih operativnih sustava.

Pored toga, mrežnom konstrukcijom interneta izmjenjuje se ogroman broj informacija, koje se uvijek mogu pregledati i odgovoriti na zahtjev korisnika. Brzina i uspjeh konvergencije utječu na društvo u cjelini, koje sve više ovisi o protoku informacija i njihove blagovremene distribucije.

Uočavajući sve veći i nesumnjiv značaj mreže, mnoge medijske kuće koristile su njen potencijal da, analogno svom već postojećem medijskom formatu, stvore medijski ekvivalent i na svjetskoj mreži. Ona je uvjet i okvir, ali i pokretač postojanja elektronskih, mrežnih publikacija. Intrigantna i beskonačna, model je informatičkog povezivanja modernih društava mreža, najavljenih još u radovima prvih sociologa.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U ožujku 1989. fizičar Tim Berners-Lee napisao je dokument pod nazivom “Information management: A proposal”. U njemu je opisao način prijenosa informacija putem Interneta korištenjem hiperteksta, tj. jednostavnim “klikanjem”, što je promijenilo svijet nekoliko godina kasnije. Taj je dokument bio osnova za razvoj World Wide Web-a (hr. Svjetske internetske mreže). Njegov je šef dokument komentirao s "Nejasno, ali uzbudljivo…". Usprkos tome dozvolio mu je nastavak rada.

Za svijet medija svjetska mreža bila je pravo otkriće, nešto sasvim novo u računalnom (kompjutorskom) i medijskom svijetu. Konstruirana 1990. godine u Ženevi, brzo je postala najpopularniji servis interneta, njegov najkorisniji segment.

Viziju mrežnog povezivanja svijeta najavio je Sen Simon, veliki pobornik tehnološkog napretka, tvrdeći da će upravljanje strojevima biti prioritet društvenog progresa.

Web standardi[uredi | uredi kôd]

Web standardi su skup smjernica i preporuka za ispravno kreiranje HTML, CSS i XML koda s ciljem osiguranja jednostavnog i nesmetanog pristupa internetskim (web) tehnologijama. World Wide Web Consortium (W3C) je međunarodno tijelo koje nadgleda razvoj standarda za internet kako bi stranice izrađene na takav način bile dostupnije korisnicima Interneta.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Berners-Lee, Tim; Cailliau, Robert. 12. studenoga 1990. WorldWideWeb: Proposal for a hypertexts Project (engleski). Pristupljeno 28. rujna 2010.
  2. Berners-Lee, Tim. Pre-W3C Web and Internet Background (engleski). World Wide Web Consortium. Pristupljeno 28. rujna 2010.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Tatjana Tapavički Duronjić, Kompjuterska kultura i moderni mediji, Filozofski fakultet, Banja Luka, 2008., str. 49-51

Wiki poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Poveznice su posebno oblikovane riječi, slike ili područja. Internet je svjetska (globalna) računalna mreža koja povezuje mnoga računala i druge računalne mreže. WWW je multimedijski mrežni servis međusobno povezanih hipertekstnih multimedijskih dokumenata.