World Wide Web

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

World Wide Web (skraćeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika a može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ web ima značenje razgranate i isprepletene mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih usluga Interneta koja omogućava dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje a međusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se računalni programi koji se nazivaju web-preglednici.

Web se često pogrešno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računalne mreže.

Svjetska mreža je internacionalna mreža kompjuterskih baza podataka koje koristi internet i njegov poseban sistem za povezivanje informacija. Odmah po nastajanju, a danas više nego tada, svjetska mreža bila je nepregledno more sa informacija koje teku, koje se mjenjaju i po obliku i po sadržaju.

Nijedan servis internet nije uspio da preuzme i u potpunosti odredi novi medij kao što je to uspjelo mrežnom servisu interneta. Slobodna razmjena ideja i informacija bila je osnovni postulat širenja mreže, ali i njegova podsticajna formula razvoja. Upravo je pojava i brzina primjene mrežne tehnologije potvrdila masovnu društvenu potrebu za novim oblikom razmjene informacija, ali i omogućila bolje razumjevanje nove medijske tehnologije interneta.

Povijesni web logotip dizajnirao je Robert Cailliau

Projekt kojim je počeo razvoj Weba predložili su 1990. u CERN-u engleski inženjer i znanstvenik Tim Berners-Lee i belgijski znanstvenik Robert Cailliau.[1][2]

Osobine svjetske mreže[uredi VE | uredi]

Mreža je pokazala tri vrlo važne osobine koje su je popularizirale. To su:

  1. Osobina mreže da jednostavno spoji sve oblike digitalnog sadržaja: tekstove, grafičke prikaze, audio i video sadržaje, koji su je određivali kao multimedij.
  2. Multimedijalni sadržaji na mreži bili su relatvino jeftini i brzi, što predstavlja dva važna zahtjeva koja su presudila u njenu korisnost na globalnom nivou.
  3. Mreža uspješno razvija i osobinu hipermedijalnosti, sposobnost istovremenog prikazivanja informacija uz pomoć više medija u više povezanih prozora i panela poznatih sa računalnih operativnih sistema.

Pored toga, mrežnom konstrukcijom interneta izmjenjuje se ogroman broj informacija, koje se uvjek mogu pregledati i odgovoriti na zahtjev korisnika. Brzina i uspjeh konvergencije utječu na društvo u cjelini, koje sve više zavisi od protoka informacija i njihove blagovremene distribucije.

Uočavajući sve veći i nesumnjiv značaj mreže, mnoge medijske kuće koristile su njen potencijal da, analogno svom već postojećem medijskom formatu, stvore medijski ekvivalent i na svjetskoj mreži. Ona je uslov i okvir, ali i pokretač postojanja elektronskih, mrežnih publikacija. Intrigantna i beskonačna, model je informatičkog povezivanja modernih društava mreža, najavljenih još u radovima prvih sociologa.

Povijest[uredi VE | uredi]

U ožujku 1989. do tada nepoznati fizičar Tim Berners-Lee napisao je dokument pod nazivom “Information management: A proposal”. U njemu je opisao način prijenosa informacija putem Interneta korištenjem hiperteksta, tj. jednostavnim “klikanjem”, što je promijenilo svijet nekoliko godina kasnije. Taj je dokument bio osnova za razvoj World Wide Web-a (hr. Svijetske internetske mreže). Njegov je šef dokument komentirao s "Nejasno, ali uzbudljivo…". Usprkos tome dozvolio mu je nastavak rada.

Za svijet medija svjestka mreža bila je pravo otkriće, nešto sasvim novo u računalnom (kompjutorskom) i medijskom svijetu. Konstruirana 1990. godine u Ženevi, brzo je postala najpopularniji servis interneta, njegov najkorisniji segment.

Viziju mrežnog povezivanja svijeta najavio je Sen Simon, veliki pobornik tehnološkog napretka, tvrdeći da će upravljanje strojevima biti prioritet društvenog progresa.

Web standardi[uredi VE | uredi]

Web standardi su skup smjernica i preporuka za ispravno kreiranje HTML, CSS i XML koda s ciljem osiguranja jednostavnog i nesmetanog pristupa internetskim (web) tehnologijama. World Wide Web Consortium (W3C) je međunarodno tijelo koje nadgleda razvoj standarda za internet kako bi stranice izrađene na takav način bile dostupnije korisnicima Interneta.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. WorldWideWeb: Proposal for a hypertexts Project (engleski) (12. studenoga 1990.). pristupljeno 28. rujna 2010.
  2. Berners-Lee, Tim. Pre-W3C Web and Internet Background (engleski). World Wide Web Consortium. pristupljeno 28. rujna 2010.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Tatjana Tapavički Duronjić, "Kompjuterska kultura i moderni mediji",Filozofski fakultet, Banjaluka, 2008. str. 49-51

Wiki poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]