Novara

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Novara
Comune di Novara
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 45°27′N 08°37′E / 45.45°N 8.617°E / 45.45; 8.617Koordinate: 45°27′N 08°37′E / 45.45°N 8.617°E / 45.45; 8.617
Država Flag of Italy.svg Italija
Regija Flag of Piedmont.svg Pijemont
Pokrajina Novara (NO)
Vlast
 - Gradonačelnik Andrea Ballarè
Površina
 - Ukupna 103,02 km2
Visina 240 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 105.024
 - Gustoća 2.600 stanovnika/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 28100
Pozivni broj +0321
Gradovi prijatelji Koblenz, Haskovo
Zemljovid
Novara na karti Italija
Novara
Novara

Novara (Nuàra na lokalnom dijalektu) grad je u sjevernoj Italiji. Novara je središte istoimene pokrajine Novare te se nalazi na istočnom dijelu regije Pijemont.

Položaj u Italiji[uredi VE | uredi]

Grad Novara nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Italije, samo 55 km zapadno od Milana i 95 km istočno od Torina. Novara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Padske nizine. Nadmorska visina grada je oko 170 metara.

Povijest[uredi VE | uredi]

Šire područje Venecije bilo je naseljeno još u vrijeme prapovijesti. Oko 300. pr. Kr. ovo područje je palo pod Rimljane. Vrlo brzo javilo se gradsko naselje pod imenom Novarija. Grad se razvijao tijekom stoljeća, ali nije stekao značajniji status i položaj.

Na početku srednjeg vijeka strateški položaj donio je Novari nekoliko burnih i ratnih stoljeća pod najezdom barbarskih plemena. Posle toga grad stječe nezavisnost i postaje sjedište malene kneževine. U 12. stoljeću Novara pada pod vladavinu kneževine Milano, uskoro gubi nezavisnost i pripaja se Milanu. Tako ostaje do kraja 18. stoljeća.

Nakon propasti Napoleona 1814. godine se pripaja Kraljevini Pijemont u rukama vladarske obitelji Savoja. 1849. godine u Novari se odvija bitka između kraljevine Pijemonta i Habsburške monarhije. Pobjeda nad Habsburzima bila je vrlo važna pobjeda koja je pridonijela ujedinjenu Italije desetak godina kasnije.

1861. godine Novara i okolica grada su pridruženi novonastaloj Kraljevini Italiji. Sledećih desetljeća grad se naglo industrijalizirao i povećao broj stanovnika. Za vrijeme 20. stoljeća Novara je izbjegla razaranja u svjetskim ratovima i relativno bezbolno prošla kroz to razdoblje.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Novara danas ima preko 100.000 stanovnika (po broju stanovnika drugi grad u pokrajini), većinom Talijana. U razdoblju od 1900. do 1970. godine gradsko stanovništvo je ubrzano raslo i utrostručilo se. Međutim, posljednjih nekoliko desetljeća broj stanovnika u Novari stagnira, a raste u gradskim predgrađima.

Mnogo se stanovnika u grad zadnjih desetljeća doselilo iz inozemstva, najviše sa Balkana i iz sjeverne Afrike. Smatra se da svako šesto rođeno dijete u gradu ima inozemne korijene.

Gradske znamenitosti[uredi VE | uredi]

Novara ima očuvanu staru gradsku jezgru sa više trgova, krivudavih ulica i mnogobrojnim crkvama te starijim zgradama. Najvažnija gradska građevina je Katedrala svetog Gaudencija.

Galerija[uredi VE | uredi]