Oko

Izvor: Wikipedija

Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica

Ljudsko oko

Oči su organi koji opažaju svjetlost. Sastoje se od optičkog sustava, živčanih elemenata, te pratećih i potpornih elemenata. Oči u 96 % životinjskih vrsta su složeni optički sustavi, koji se javljaju u deset temeljnih oblika. Takve oči imaju, primjerice, meduze, mekušci, kičmenjaci, kolutićavci i člankonošci. Najjednostavnije “oči” (u jednostaničnih organizama to su tek organele, “ocellusi”) ne čine ništa drugo već razlikuju svjetlo u okolini od mraka, što im dostaje za usklađivanje jedinke s cirkadijanim ritmovima.

Shematski presjek ljudskog oka;

Kompozitno oko antarktičkog krilla (Euphausia superba)

Oko bizona evropskog (Bison bonasus)

Oko glavonošca indijske lađice (Nautilus)

Poprečni presjek kompozitnog oka; gore - kod slabog osvjetljenja pigmentne stanice se kontrahiraju tako da svjetlo može dosegnuti veći broj omatidija (osnovnih jedinica kompozitnog oka) koje se spajaju na istu živčanu okončinu, čime se gubi na oštrini slike, ali se povećava osjetljivost; dolje - kod jarkog osvjetljenja pigmentne stanice su ekspandirane, čime se dobije bolja oštrina slike

Kompozitno oko vretenca (Libellula)

Oko jastreba

[uredi] Vidi još

Ljudsko oko

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Oko

Nedovršeni članak Oko koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.