Opsada Zvornika 1464.
| Opsada Zvornika | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Pohod Matije Korvina na Bosnu 1464. | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
_(Border).svg){kind=small} Hrvatsko Kraljevstvo.svg){kind=small} Kraljevina Ugarska Vojvodstvo Sedmogradska
|
.svg){kind=small} Osmansko Carstvo
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| kralj Matija Korvin Mirko Zapolja grof Žigmund Szentgyörgyi Berthold Elderbach Monyorókeréki Nikola Székely Szentgyörgyi Ladislav Kanižaj[1] |
Mehmed II. Osvajač | ||||||
| Postrojbe | |||||||
| Hrvatsko-ugarske postrojbe Crna četa Sedmogradske postojbe |
Osmanske postrojbe | ||||||
Opsada Zvornika bila je bitka između snaga Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske te Osmanskog Carstva.
Uvodne okolnosti[uredi | uredi kôd]
Snage hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina 1463. godine krenule su u pohod na osmansku Bosnu koji je završio uspješno. Kralj 1463. uspostavlja Jajačku i Srebrničku banovinu. Matija Korvin imenovao Mirka Zapolju upraviteljem kraljevstva bosanskoga i banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Nakon ove kampanje pojavljuje se služba bana Bosne.
Tijek bitke[uredi | uredi kôd]
Hrvatsko-ugarske snage, u kojima je djelovala i Crna četa, dugo su opsjedale Zvornik, ali ga nisu uspjele zauzeti.[2]
Posljedice[uredi | uredi kôd]
Iste ove godine bio je Osmanski pohod na Bosnu i pohod kralja Matije Korvina na Bosnu.[3] Pobjeda hrvatsko-ugarskih snaga kod Srebrenika.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Thallóczy Lajos (1915): Jajcza (bánság, vár és város) története 1450–1527 [Jajce (banovina, utvrda i grad) povijest 1450–1527, Budimpešta, Hornyánszky Viktor cs. és kir. udv. könyvnyomdája., Históriaantik Könyvesház Kiadó (pretisak)
- ↑ a b Vedran Klaužer: Djelovanje Blaža Mađara, bana Bosne, Dalmacije, Hrvatske i cijele Slavonije u njegovom prvom mandatu (1470. – 1472.). Prilog poznavanju vršenja banske dužnosti u 15. stoljeću, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU / Zbornik Historijskog zavoda JA / Zbornik Historijskog instituta JA, sv.30 br.- prosinac 2012., str. 124.
- ↑ Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske I. - Propast Kraljevine Bosne
Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske, Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386. – 1526., str. 397. – 398. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.