Matija Korvin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Matija Korvin
Grb Matije Korvina

Matija Korvin (Kolozsvár, 23. veljače 1443. - Beč, 6. travnja 1490.), ugarsko-hrvatski kralj (1458. - 1490.), protukralj Češke (1469. - 1490.)

Bio je sin transilvanijskog plemića Jánosa Hunyadija, a nazvan je Corvinus prema gavranu (lat. corvus) kojega je imao u grbu. Kao kralj uspio je ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje plemstvo i gradove. Iako su mu pozornost odvlačili vlastiti interesi na Zapadu i sukobi s njemačkim carom Fridrikom III. i češkim kraljem Vladislavom, zaslužan je za usporavanje turskog napredovanja. Nakon pada Bosne oslobodio je Jajce i organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu, otežavši time Osmanlijama prodor u slavenske zemlje. Istaknuo se kao zaštitnik umjetnosti. Dvor mu je bio okupljalište humanista, među kojima Ivana Viteza od Sredne i Ivana Česmičkog (Janusa Pannoniusa). Za ženu je imao napuljsku princezu Beatrice, koja mu nije mogla dati potomka, pa je kralj Matijaš nastojao prije smrti prijestolonasljednikom proglasiti svog nezakonitog sina Ivana. Kraljica Beatrice mu je to onemogućila. U Budimu je utemeljio "Bibliothecu Corvinianu", knjižnicu u kojoj su bila pohranjena najznamenitija djela humanističkih znanosti u kojoj je od 1471. do 1490. godine prikupljeno oko 5.000 naslova iz svih znanstvenih područja. U narodu je ostala uzrečica "Pokle dobri kralj Matijaš spi, nikakve pravice ni!"

Ime[uredi VE | uredi]

Korvin na novčanici od 1000 HUF

Na mađarskom je poznat kao Hunyadi Mátyás ili Corvin Mátyás, na hrvatskom, srpskom i slovenskom: Matija Korvin (ponekad na slovenskom i hrvatskom također kao kralj Matjaž, odnosno dobri kralj Matijaš), rumunjski: Matei (te ponekad i Mateiaş) Corvin, slovački: Matej Korvín, češki: Matyáš Korvín, poljski: Maciej Korwin, latinski: Matthias Corvinus.


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]