Oslo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Oslo
(Kristiania)
Panorama Osla
Panorama Osla
Grb Osla
Grb
Geslo: Unanimiter et constanter (lat. "Ujedinjeni i odlučni")
Koordinate: 59°56′N 10°45′E / 59.933°N 10.75°E / 59.933; 10.75Koordinate: 59°56′N 10°45′E / 59.933°N 10.75°E / 59.933; 10.75
Država Flag of Norway.svg Norveška
Osnivanje 1624.
Vlast
 - Gradonačelnik Fabian Stang (Høyre)
Površina
 - Ukupna 454 km²
 - Kopno 426 km²
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 590.041
 - Gustoća 1.300 stanovnika/km²
Vremenska zona Central European Time (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Central European Daylight Saving Time (UTC+2)
Poštanski broj 01xx - 12xx
Pozivni broj 2
Službena stranica Oslo.no
Zemljovid
Oslo na karti Norveška
Oslo
Oslo

Oslo je glavni grad Norveške, ima 590.041 (1.403.268) stanovnika (2008.) i prostire se na površini od 426 km². Oslo se nalazi na rubu istoimenog fjorda.

Povijest[uredi VE | uredi]

U "Sagi o norveškim kraljevima" autor Snorre Sturlason napisao je da je Oslo osnovao kralj Harald III. Sigurdsson 1048., ali prema posljednjim arheološkim istraživanjima pronađeni su ostaci kršćanskih grobova koji su nastali prije 1000., jer grobovi su potvrda urbanog življenja. Na osnovu ovih saznanja Oslo je proslavilo svoju 1000-tu obljetnicu 2000. godine. Porijeklo imena Oslo je nešto nejasno: "-lo" znači luka, dok "os" ima par značenja partenon, ušće ili strana brda. Oslo je postao glavni grad za vrijeme kralja Håkona V. (1299.-1319.), koji je bio prvi kralj koji je živio stalno u gradu. On je bio započeo gradnju tvrđave Akershus. Stoljeće poslje Norveška je postala manji parter u personalnoj uniji sa Danskom, i Oslo je izgubilo svoje značenje preobrazivši se u provincijalni upravni centar. Zbog zapostavljenosti i te zbog niskog položaja u uniji s Danskom, Norveška se slabo razvijala u svim pogledima. Prvi fakultet otvorio se tek 1811. godine. Oslo je bilo uništeno u požaru 1624., i novi grad se ponovno izgradio ali na novom mjestu preko zaljeva odmah do tvrđave Akershus. Ovu izgradnju je proveo kralj Christian IV. od Norveške, i dao je novo ime Christiania. Tek u 19. stoljeću Norveška raskida personalu uniju s Danskom. Ovim raskidom Norveška počinje se ubrzano razvijati, mnoge znamenite zgrade u gradu Christiania: Kraljevska palača, parlament, Sveučilište, Nacionalno kazalište, zgrada buze. Kroz 19. stoljeće Christiania mjenja ime u Kristiania, dok 1924. grad dobiva svoje originalno ime Oslo. Tokom 19. stoljeća i procvata Norveške mnogi pozati umjetnici i pisci su ostavili traga u Oslu: Henrik Ibsen, Edvard Munch, Knut Hamsun i Sigrid Undset (zadnja dva pisca dobili su Nobelovu nagradu za književnost). Godine 1850. Oslo je preteklo Bergen kao najnapučeniji grad u Norveškoj, što je zadržalo i dan danas.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Oslo zauzima luk sjevernog dijela Oslofjorda. Fjord, koji je skoro presječen poluotokom Nesodden nasuprot Osla, leži prema jugu; s druge strane Osla prostiru se Zelena brda i planine. U granicama grada postoji 40 otoka od kojih je najveći Malmøya i 343 jezera, najveće je Maridalsvannet, koji je i najveći izvor pitke vode za zapadni dio Osla. Iako je populacija mala s obzirom na druge europske metropole, zauzima veliki prostor jer gradski prostor nije skučen i podignut u visinu. Unutar grada nalaze se mnogi parkovi i otvoreni prostori, stvarajući prozračno i zeleno ozračje.

Administracija[uredi VE | uredi]

Mediji[uredi VE | uredi]

Sport i kultura[uredi VE | uredi]

U Oslu su 1952. godine održane VI. Zimske olimpijske igre.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]