Pafos

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pafos
Πάφος (grčki) Baf (turski)
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 34°46′N 32°25′E / 34.767°N 32.417°E / 34.767; 32.417Koordinate: 34°46′N 32°25′E / 34.767°N 32.417°E / 34.767; 32.417
Država Flag of Cyprus.svg Cipar
Pokrajina Pafos
Vlast
 - Gradonačelnik Savvas Vergas
Površina
 - Ukupna 40 km²
Visina 30 m
Stanovništvo (201005.)
 - Grad 66.364
 - Urbano područje 47.530
Poštanski broj 8010 - 8049
Pozivni broj +357 26
UNESCO-va svjetska baština Pafos
Godina uvrštenja 1980.
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo iii, vi
Ugroženost ne
Poveznica UNESCO
Službena stranica www.visit.pafos.org.cy
Zemljovid
Pafos na karti Cipar
Pafos
Pafos

Pafos ili Paf (grč. Πάφος, Páfos, tur. Baf) je grad na zapadnoj obali Cipra i upravno središte pokrajine Pafos. Smješten je 50 km zapadno od najveće ciparske luke Limassola, a njegova zračna luka je druga po veličini.

On je bio glavni grad Cipra u helenističkom i rimskom razdoblju, o čemu svjedoče brojni spomenici zbog kojih je Pafos upisan na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Osnovna gospodarska djelatnost je turizam koji se posebno razvija nakon 1974. godine; prije je Pafos bio malen i nepoznat grad. Turiste posebno privlači legenda o Afroditinom rođenju.

Afroditina stijena (mitološko mjesto rođenja Afrodite)
Mozaici iz "Aionove vile"

Povijest[uredi VE | uredi]

Stari Pafos (Πάφος παλαιά, Paleopaphos)[1] smatra se mitološkim mjestom rođenja grčke božice ljubavi i ljepote Afrodite koja je rođena iz morske pjene na obali Cipra. Zbog toga je u antici Afroditin kult postao najvažniji na otoku, a grad Pafos je snažno vezan za njega. Samo ime je grad dobio po sinu Pigmaliona, mitskog kipara čiju je skulpturu Afrodite od slonovače (Galatea) oživjela božica, i s kojom je Pigmalion naposlijetku imao sina Pafosa.

Stari Pafos s Afroditinim hramom su sagradili Mikenjani oko 1200. pr. Kr., kasnije kolonizirali Feničani i Grci), a Novi Pafos (današnji grad) s velikom lukom izgradio je Nikokles, posljednji kralj Pafosa iz vremena Aleksandra Velikog.

Grad je na svojim putovanjima u 1. stoljeću posjetio i sveti Pavao. Djela apostolska (xiii. 6.) navode kako je sv. Pavao pokrstio rimskog upravitelja Sergija Pavla.

U srednjem vijeku Pafos je gubio svoju važnost, osobito nakon što su Bizantinci osnovali Nikoziju.

Grad se nakon razvitka turizma 1974. godine oporavlja i naposlijetku se čak gradi i Zračna luka, a grad postaje drugi po veličini na otoku. Danas velika Avenija sv. Pavla povezuje dvije najrazvijenije četvrti Pafmosa, stambenu četvrt Ktima s četvrti luksuznih hotela oko srednjovjekovne luke, Kato.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U gradu se, osim mikenskog Afroditinog hrama u Starom Pafosu, nalaze i tzv. Grobnice kraljeva (nekropola iz 4. stoljeća pr. Kr.) sjeverozapadno od grada, gdje su pokapani starogrčki aristokrati. Iz helenističkog i rimskog razdoblja sačuvani su ostaci kazališta (4. stoljeće pr. Kr.), vila od 3.-5. st. (Dionizova, Orfejeva i Aionova), i rimske guvernerove palače čiji su raskošni mozaici velika turistička atrakcija. Tu su i katakombe iz starokršćanskog razdoblja, a znamenita je i bizantska tvrđava koju su dogradili Mlečani 1570. godine. Manastir Chrysorrogiatissa posvećen Gospi od zlatnog nara je osnovan u 12. stoljeću. U njegovoj blizini je manastir Agios Neofytos u kojem se nalaze jedni od najljepših primjera bizantskih fresaka i ikona, a danas i zanimljiv bizantski muzej.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Pafos ima ugovore o partnerstvu s gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Pafos
  1. Kojeg navode Klaudije Ptolomej (v. 14.1.), te Strabo (xiv. str. 683.) i Plinije Stariji (v. 31. s. 35.)