Parkinsonova bolest

Izvor: Wikipedija

Parkinsonova bolest je bolest poremećaja pokreta zbog smanjenja lučenja kemijske supstancije dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji). Bolest je nazvana po liječniku iz Londona dr. Jamesu Parkinsonu, koji je 1817. godine prvi opisao simptome bolesti.

Sadržaj 1 Opis bolesti 1.1 Primarni simptomi 1.2 Sekundarni simptomi 2 Vanjske poveznice

[uredi] Opis bolesti

[uredi] Primarni simptomi

• Tremor (drhtanje)
• Rigor (ukočenost)
• Bradikinezija (usporenost pokreta)
• Posturalna nestabilnost (slaba ravnoteža)
• Smetnje u kretanju

[uredi] Sekundarni simptomi

• Depresija
• Konstipacija (zatvor)
• Inkontinencija
• Disfagija (problemi gutanja)
• Demencija
• Mikrografija
• Seboreja kože i vlasišta
• Smetnje u govoru
• Hipotenzija (niski krvni tlak)
• Poremećaji u spavanju

Od nje boluju i neke slavne osobe boksač Muhammad Ali i glumac Michael J. Fox koji godišnje izdvaja milijune na istraživanje matičnih stanica kako bi se našao lijek za ovu bolest. Od nje je bolovao i pokojni papa Ivan Pavao II..

[uredi] Vanjske poveznice

• Hrvatska udruga bolesnika s poremećajima pokreta - HUBPP (hrv.)
• Parkinson's Disease (engl.)

Nedovršeni članak Parkinsonova bolest koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.