Klinička depresija

Izvor: Wikipedija

Depresija spada u skupinu poremećaja karakteriziranih kao poremećaji raspoloženja (unipolarni poremećaj). To je teško psiho-fizičko stanje praćeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloženje karakterizira povlačenje bolesnika u sebe, potištenost, pad vitalnih dinamizama, nesanica, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tijek, beznadnost i bespomoćnost.

Sadržaj 1 Podjela 2 Simptomi 3 Epidemiologija 4 Vanjske poveznice

[uredi] Podjela

Postoje tri glavne vrste depresije:

1. Početna laka depresija
2. Srednja prolazna depresija
3. Teško depresivno stanje

[uredi] Simptomi

• promjene raspoloženja tijekom dana. Često je stanje teže jutrom, a raspoloženje se popravlja kako dan napreduje. Ipak, način promjene raspoloženja može biti potpuno obrnut.
• poremećen san, često s ustajanjem vrlo rano ujutro, i nemogućnost nastavljanja normalnog sna. To se često događa zbog brojnih misli koje "zuje" kroz glavu
• opće usporavanje misaonog tijeka, ali i govora i tjelesnih kretnji
• osjećaj tjeskobe
• manjak energije
• nesposobnost uživanja u stvarima
• manjak koncentracije
• osjećaj zaboravljivosti
• negativne misli o budućnosti
• osjećaj krivice
• okrivljavanje sebe i niska razina samopouzdanja
• osjećaj beznađa
• preokupiranost bolestima
• gubitak apetita kao rezultat gubitka težine
• smanjena želja za seksom

[uredi] Epidemiologija

Broj muškaraca kod kojih će se razviti i biti dijagnosticirana depresija tijekom života iznosi 7% do 12% od ukupne muške populacije. Kod žena je taj broj nešto veći i iznosi od 20% do 25%.

[uredi] Vanjske poveznice

• Medicinski obavjesni program
• Sajt i forum o depresiji, anksioznosti i ostalim psihičkim bolestima

Nedovršeni članak Klinička depresija koji govori o psihijatriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.