Parnas

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Parnas Παρνασσός
Parnassus.jpg
Vrh Liakoura
Visina 2.457 m
Država / Pokrajina Flag of Greece.svg Grčka
Dio gorja Pindsko gorje
Koordinate 38° 32′ 0″ N, 22° 37′ 0″
Parnas na karti Grčka
Parnas
Parnas
Pozicija Parnasa na karti Grčke

Mjestopisni zemljovid

Parnas(grčki: Παρνασσός, latinski: Parnassus) je vapnenačka planina u središnjoj Grčkoj koja se uzdiže iznad svetišta Delfi, sjeverno od Korintskog zaljeva. Sa Parnasa se pruža veličanstven pogled na gajeve maslina i okolicu. Po pričama iz grčke mitologije, planina je bila posvećena bogu Apolonu i korikijskim nimfama, planina je i dom muza. Ova planina je imala visoko simboličko značenje već od neolita pa tako i za Dorane.

Planina Parnas u mitologiji[uredi VE | uredi]

Planina je dobila ime po Parnasu, sinu nimfe Kleodore i običnog smrtnika Kleopompusa. Postojao je i grad u kojem je vladao Parnas, ali on je poplavljen velikim potopom. Preživjeli žitelji su pobjegli od poplave na visoke obronke planine i osnovali novi grad Lykoreu (to na starogrčkom znači = vučje zavijanje). Nasuprot tome Orfej se naselio na planini, tu ga je vidio bog Apolon i dao mu zlatnu liru na kojoj ga je naučio svirati.

Planina Parnas je mjesto na kojoj se zbivaju i neki manje značajni događaji iz grčke mitologije.

  • U pojedinim inačicama grčke mitološke priče o velikom potopu Deukalionova arka usidrila se je na vrhovima planine Parnas.
  • Orest se jedno vrijeme krio na Parnasu.
  • Planina Parnas je bila također i dom boga Dioniza.
  • Korikijska pećina, na padinama planine Parnas bila je posvećena bogu Panu i Muzama.
  • Planina Parnas je po nekim pričama također i dom mitskog krilatog konja Pegaza.
Parnas slika Antona Raphaela Mengsa iz XVIII st.

Parnas u umjetnosti[uredi VE | uredi]

Ime Parnas se toliko uvriježilo da je danas to sinonim za dom poezije, kniževnosti i znanja.

Od XVIII st. zavladala je prava moda slikanja motiva i mitoloških prizora na temu planine Parnas, poput scene - Apolona okruženog muzama, neka od najpoznatijih djela sa tom temom su;

  • Parnasovci je naziv za skupinu francuskih pjesnika okupljenih oko zbornika pjesama Suvremeni Parnas koji izlazi 1866.
  • Po Parnasu je nazvano pariško brdo Montparnasse.
Crtež Apolona i muza na planini Parnas od Nicolas Poussina

Planina Parnas danas[uredi VE | uredi]

Danas se padine planine koriste za dva skijališta; Kelaria i Fterolaka, ova dva skijališta zajedno tvore najveći skijaški centar u Grčkoj. Manje skijalište Gerontora (ima samo dvije vučnice) nalazi se preko puta planinskog hrpta Kelaria.[1] Izgradnja skijališta počela je 1975. a prvi dio dovršen je već 1976. kada su u rad puštene dvije vučnice na skijalištu Fterolaka. 1981. god. bila je gotova i izgradnja novog skijališta Kelaria, od sezone 1987.-1988. žičara Hermes povezala je ova dva skijališta.

Danas Skijališni centar Parnas ima 25 uređenih staza dužine oko 30 km. sa više vučnica i žičara, koje mogu prevesti 5000 skijaša na sat.

Vrhovi Parnasa[uredi VE | uredi]

Najviše točke planine Parnas su;

  • Liakoura (Λιάκουρα) 2455 m.
  • Tsárkos (Τσάρκος), 2415 m
  • Gerontóvrachos (Γεροντόβραχος), 2395 m
  • Kalójiros (Καλόγηρος), 2327 m
  • Mávra Lithária (Μαύρα Λιθάρια), 2326 m
  • Voidomáti (Βοϊδομάτι), 1947 m
  • Petrítis (Πετρίτης), 1923 m
  • Pyrgákia (Πυργάκια), 1718 m

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]