Pobjeda

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Pobjeda. Za druga značenja, pogledajte Pobjeda (razdvojba).
Konstantinov slavoluk najveći je rimski spomenik pobjedi.

Pobjeda je uspjeh, povoljan ishod u ratu. Kasnije je pojam proširen i na druge oblasti, te pobjeda znači i osvajanje prvog mjesta na nekom natjecanju ili natječaju.

Pojmovi[uredi VE | uredi]

Vojna pobjeda može biti:

  • Strateška pobjeda - to je pobjeda koja pobjedniku daje dugotrajnu prevagu i remeti neprijateljevu sposobnost za vođenje rata. Kad povijesničari govore općenito o pobjedi, misle na stratešku pobjedu.
    • Primjer je Prva bitka kod El Alameina - borbe su završene pat pozicijom, ali je zaustavljeno napredovanje Sila osovine prema Aleksandriji.
  • Taktička pobjeda - to je pobjeda u kojoj su gubici neprijatelja veći od vlastitih.
    • Primjer je Pomorska bitka u Koraljnom moru - bitka se smatra Japanskom taktičkom pobjedom (imali su manje gubitke), ali Američkom strateškom pobjedom, jer je zaustavljeno Japansko napredovanje prema jugu.
  • Odlučujuća pobjeda - to je neosporiva vojna pobjeda koja odlučuje ili značajno utječe na konačni ishod sukoba. Ne poklapa se uvijek s krajem rata.

Pobjedničko ponašanje[uredi VE | uredi]

Za pobjedu je karakteristično "pobjedničko ponašanje". Pobjeda se redovito slavi. Prate je snažne emocije, pjevaju se pobjedničke pjesme, izvikuju se bojni pokliči i pokliči podrške vođi i državi. Organiziraju se slavljeničke povorke u kojima se pokazuju trofeji (zarobljeno oružje, odsječene glave ili se vode zarobljenici). U ratu se osvećuje pobijeđenom neprijatelju paljenjem dobara, zarobljavnjem boraca i porobljavanjem stanovništva.

Obilježavanje pobjede[uredi VE | uredi]

Primjeri pobjedničkog ponašanja potječu još od davnina. Na primjer, u Rimskoj republici pobjede su slavljene trijumfalnim ceremonijama i slavolucima ili spomenicima kao što su npr. Konstantinov slavoluk i Trajanov stup.

Pobjede se obilježavaju i nakon bitke, na razne načine. Podižu se spomenici istaknutim vojskovođama ili žrtvama rata, memorijalna groblja, bolnice i škole. Države, gradovi, ulice, trgovi itd. dobijaju nazive po osobama ili događajima vezanim uz rat: Bolivija po Simonu Bolivaru, Aleksandrija po Aleksandru Velikom, Slavoluk pobjede u Parizu u čast borcima za Francusku, spomenik u Puli Wilhelmu von Tegetthoffu. Veće pobjede se obilježavaju i proslavom obljetnica. U Hrvatskoj je Dan pobjede državni praznik koji se slavi 5. kolovoza kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

U mitologiji[uredi VE | uredi]

Sveti Juraj ubija zmaja

U mitologiji, pobjeda je podizana na nivo božanstva, pa su se tako javile boginje pobjede Nika u grčkoj i Viktorija u rimskoj mitologiji.

Nika je krilata božica trijumfa i pobjede. Često se u umjetnosti prikazuje kao božica koja vozi bojna kola. Letjela je po bojnim poljima i nagrađivala pobjednike slavom. Prikazivana je i kako kao božica brzine ovjenčava pobjednike u atletskim igrama.

Viktorija je rimska inačica Nike. Bila je važan dio Rimskog društva. U njenu čast podignuti su mnogi hramovi. Generali koji su se iz ratova vraćali kao pobjednici, redovno su joj odavali počast. Viktorija je bila simbol pobjede i odlučivala je tko će biti uspješan u ratu.

Pobjeda dobra nad zlom, svjetla nad tamom itd. su ponavljajuće teme u mitologiji i bajkama. Pobjednik je heroj, često prikazan u borbi prsa u prsa s čudovištem (Sveti Juraj ubija zmaja).

Druge oblasti[uredi VE | uredi]

Proglašenje pobjednika u boksu
Pobjednica na natjecanju za "Miss Svijeta 2009."

Pobjeda je pojam koji se, osim u ratu, koristi u čitavom nizu ljudskih aktivnosti. Najčešće se koristi u športu, vrlo slično terminologiji koja se koristi za pobjedu u ratu (strateška pobjeda, odlučujuća pobjeda).

U drugim oblastima pod pobjedom se najčešće podrazumijeva osvajanje prvog mjesta ili prve nagrade:


Vidi još[uredi VE | uredi]