Kviz

Ovo je glavno značenje pojma Kviz. Za druga značenja, pogledajte Kviz (razdvojba).

Komplet za dječji kviz "Pim-pam-pet"

Kviz je vrsta društvene igre zasnovana na ispitivanju znanja i vještina iz različitih područja, najčešće natjecateljskog karaktera. U nekim državama kviz je vrsta testa u obrazovanju kao pokazatelj znanja, vještina ili sposobnosti.

Porijeklo

Edip se, odgovarajući na Sfinginu zagonetku, (uvjetno) smatra prvim sudionikom kviza u povijesti.

Riječ "kviz" potječe iz engleskog jezika, od riječi Quiz.

Prema urbanoj legendi riječ "kviz" izmislio je vlasnik Dublinskog kazališta Richard James Daly: on se okladio da će u roku od 24 sata uvesti novu riječ bez značenja koja će se ustaliti u govoru i ući u engleski jezik. Dobio je okladu tako što je unajmio skupinu dječaka koji su kredom po zidovima u cijelom Dublinu ispisivali riječ "quiz". Sutradan je riječ već postala popularna, jer su se ljudi međusobno pitali za njeno značenje.

Međutim, riječ se u engleskom jeziku spominje i ranije (1782.) u značenju "čudak".

Po jednoj teoriji, jezikoslovci povezuju riječ s question (pitanje) i inquisitive (radoznao). Po drugoj teoriji, quiz potječe od quis (to quiz, upitati), odnosno od latinskog Qui es? (tko si ti?).

Popularizacija

Igra je u javnost ušla preko radija ranih 1930-ih u SAD, a svoj vrhunac popularnosti radijski kvizovi postigli su 1940-ih. 1950-ih počeo je zamah televizijskih kvizova. Pod američkim utjecajem ubrzo su se proširili i po Europi.

U Hrvatskoj su također stekli veliku popularnost. Najistaknutiji autor bio je Lazo Goluža, čiji su kvizovi Tri, dva, jedan... ali vrijedan, Pješčani sat, Brojke i slova i Kviskoteka postigli masovnu gledanost u čitavoj SFRJ.

Natjecanje

I danas su kvizovi veoma popularni. Javljaju se u više oblika, u različitim medijima i s različitom organizacijom:

Televizijski kvizovi

Najbrojniju publiku još uvijek imaju televizijski kvizovi. Većina kvizova ima neku svoju shemu natjecanja, pa mogu biti pojedinačni ili skupni, između sebe ili "protiv televizije". Neki popularniji kvizovi su:

• 1 protiv 100
• Kviskoteka
• Najslabija karika
• Tko želi biti milijunaš?

Radijski kvizovi

Kod radijskih kvizova obično pojedinac odgovara na pitanja do postizanja cilja (osvajanja nagrade) ili do netočnog odgovora.

Pub kvizovi

Ova vrsta kvizova popularna je na zapadu, naročito u engleskim pubovima (Pub quiz, Quiz Nights ili Trivia nights). Studija iz 2009. procjenjuje broj kvizova na 22.445 tjedno u UK.. U njima sudjeluju natjecatelji u timovima, a cilj je skupljanje poena. Nagrade mogu biti različite, kao na primjer sanduk pića, razni vaučeri, a ako se za sudjelovanje u kvizu plaća kotizacija, nagrade mogu biti i novčane.

Za razliku od UK, u SAD je koncept Pub kvizova komercijaliziran, pa tako više kviz kompanija organiziraju kvizove u barovima i restoranima, a sudjelovanje se redovito plaća.

Računalne igre

Postoji više kvizova izdatih kao računalne igre. Neki uspješni kvizovi su izdati i kao računalne igre, npr. Who Wants to Be a Millionaire. Kvizovi se mogu igrati i on-line preko Interneta, kao npr. Fun Trivia.

Školski kvizovi

Školski kvizovi se često organiziraju kao natjecanja između škola. Cilj im je da kroz igru motiviraju učenike za učenje i postizanje boljih rezultata u školi, na primjer ekološki kviz "Lijepa naša" i "Baština čovječanstva".

U nekim zemljama (SAD, Kanada, Indija) kvizovi predstavljaju vrstu kraćih i jednostavnijih testova za provjeru znanja učenika ili studenata.

Svjetski rekordi

Po Guinnessovoj knjizi rekorda najveći kviz, pod nazivom "Kviz za život", održan je 11. prosinca 2010. u belgijskom gradu Gent i na njemu je sudjelovalo 2280 natjecatelja.

Po istom izvoru, televizijski kviz koji se najduže emitira je It's Academic. On se kontinuirano emitira od 7. listopada 1961. na američkoj televiziji NBC4.

Vidi još

• Test

Vanjske poveznice

• Kviz: Koliko znate o Kini i Turskoj?, CNN 2010. (engl.)
• On-line kviz, web stranica Fun Trivia (engl.)
• Ekološki kviz "Lijepa naša"