Polikondenzacija
Polikondenzacija je najzastupljeniji oblik stupnjevite polimerizacije, kemijske reakcije gdje velik broj monomera povezuje se kovalentnim vezama u polimere. Osim stupnjevite polimerizacije, prema reakcijskom mehanizmu i kinetici polimerizacija može biti i lančana.[1]
U polikondenzaciji nastaju još jedni spojevi, osim glavnog proizvoda, polimera. Sporedni proizvodi su niskomolekulski. U njih ubrajamo spojeve kao što su voda, alkohol, amonijak i sl. Poznati primjeri polikondenzacija su nastajanje poliestera, poliamida, aminoplasta, fenolformaldehidnih i epoksidnih polimera (polimerni materijali).[1]
Rast polimerskih lanaca razvija se kondenzacijskim reakcijama između molekula svih stupnjeva polimerizacije. Raniji pojam "polikondenzacija" bio je istoznačan ppojmu "kondenzacijska polimerizacija". Treba uočiti da su obje sadašnje definicije polikondenzacije i polimerizacije kondenzativnog lanca obuhvaćene ranijim pojmom polikondenzacije.[2]
Koraci rasta su prema obrascu:[2]
P x + P y → P x + y + L
{ x } ∈ { 1, 2, ... ∞ } ; { y } ∈ { 1, 2, ... ∞ }
gdje su P x i P y lanci stupnja polimerizacije, a x i y, respektivno, i L nusproizvod niskomolarne mase.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b "Polimerizacija". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. (pristupljeno 15. prosinca 2017.)
- ↑ a b Natuknica polycondensation. In: IUPAC Compendium of Chemical Terminology (the “Gold Book”). 2. izd. Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. ISBN 0-9678550-9-8. doi:[1] Inačica: 2.3.3. (engleski). Zadnje ažuriranje 24. veljače 2014. (pristupljeno 16. prosinca 2017.)