Dalmatinska pijurica: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
budem ujutro sredio |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{radovi24}} |
|||
{| class="infobox biota" style="text-align: left; width: 200px; font-size: 100%" |
{| class="infobox biota" style="text-align: left; width: 200px; font-size: 100%" |
||
! colspan="2" style="text-align: center; background-color: rgb(235,235,210)" |''Dalmatinska pijurica'' |
! colspan="2" style="text-align: center; background-color: rgb(235,235,210)" |''Dalmatinska pijurica'' |
||
Inačica od 24. veljače 2023. u 02:30
| Dalmatinska pijurica | |
|---|---|
Status zaštite
| |
Sistematika 
| |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Cypriniformes |
| Porodica: | Cyprinidae |
| Potporodica: | Leuciscinae |
| Rod: | Phoxinellus |
| Vrsta: | P. dalmaticus
|
| Dvojno ime | |
| Phoxinellus dalmaticus Dalmatinska pijurica Zupančič i Bogutskaya, 2000
| |
Dalmatinska pijurica (lat. Phoxinellus dalmaticus) je vrsta slatkovodne ribe iz porodice Cyprinidae. Stenoendem je slijeva Krke[2]. Prirodna staništa su joj mali, izolirani, krški vodotoci. Ugrožena je gubitkom staništa i unosom stranih vrsta[3].
Opis vrste
Od srodnih vrsta razlikuje se nizom osobina. Dalmatinska pijurica ima golo tijelo s ljuskama u relativno kratkoj lateralnoj seriji linija; čine ju ljuske s porama (l. l. 16–29) i bez njih. Isprekidana bočna pruga.[4] Vrsta ima mali broj kralježaka; ukupno 37 ili 38. Kaudalna peraja joj je plitko urezana sa znatno zaobljenim režnjevima.[5]
Tijelo joj je izduženo i bočno spljošteno. Ima tamno zeleno-siva leđa, smeđe bokove s malim crnim točkama dok je trbuh žućkast[2]. Osnove prsnih, trbušnih i podrepne peraje su crvenkaste dok su same peraje žućkaste boje.[4] Jedinka može narasti i do 10 cm.[2]
Stanište i ponašanje
Naseljava čiste, krške vode sa sporo tekućom i stajaćom vodom; mirniji odvojci rijeke i susjedna močvarna mikrostaništa. Često naseljava ista staništa kao i turski klen (Leuciscus turskyi) te oštrulja (Aulopyge huegelii). Tijekom zimskih mjeseci i ljetnih suša povlači se u podzemne vode. U krškim izvorima može se naći u većim jatima pri izlasku iz podzemnih voda ili pri ulasku u njih.[4] Ta prilagodba preživljavanja u podzemlju omogućila je dalmatinskoj pijurici opstanak u negostoljubivim krškim područjima.[3]
Prehrana
Hrani se sitnim vodenim beskralješnjacima kao što su račići i ličinke kukaca. Nisu poznati detalji o prehrani tijekom njenog duljega boravka u podzemlju.[4]
Razmnožavanje
Mrijest se odvija u razdoblju od travnja do lipnja u plićim dijelovima toka. Tijekom mrijesta mužjaci dobivaju intenzivnije boje i mrijesne kvržice (na prednjem dijelu tijela, na glavi i na tvrdim šipčicama peraja), dok ženke odlažu jajašca na kamenje, šljunak ili među gustu vegetaciju.[4]
Ugroženost
Vrsta je slabo poznata i smatra se beznačajnom za ribarstvo i sportski ribolov. Uz navedenu nedovoljnu istraženost, poseban su problem unos stranih vrsta i uništavanje staništa. Gambuzija (Gambusia holbrooki) potiskuje dalmatinsku pijuricu na više načina: hrani se njihovim jajašcima i ličinkama a čak je zabilježeno i da grizu peraje sitnih riba sve dok one ne uginu.[4] Drugi problem predstavljaju antropogeni utjecaji: izgradnja hidroelektrana, industrija i gradska naselja. Sve to dovodi do pogoršanja kakvoće vode, uništavanja povoljnih staništa za pijuricu i smanjenja njezinih populacija.[3]
Zanimljivost
Zbog morfoloških sličnosti pijurica i pijora, porijeklo imena dolazi od umanjenice latinskog naziva za rod pijora (Phoxinus) dok je latinski naziv dalmaticus dodijeljen je prema širem području Hrvatske koje dalmatinska pijurica naseljava (Dalmacija). [3]
Reference
- ↑ Crivelli, A.J. (2006). "Phoxinellus dalmaticus". IUCN Red List of Threatened Species. 2006: e.T60761A12395116. doi:10.2305/IUCN.UK.2006.RLTS.T60761A12395116.en. Retrieved 16 November 2021.
- ↑ a b c Jakšić, Goran. 2018. Slatkovodne ribe aquatike. Javna ustanova AQUATIKA-SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC
- ↑ a b c d Ćaleta, Marko & Buj, Ivana & Mrakovčić, Milorad & Mustafić, Perica & Zanella, Davor & Marčić, Zoran & Duplić, Aljoša & Mihinjač, Tanja & Katavic, Ivan. (2015). Hrvatske endemske ribe.
- ↑ a b c d e f Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
- ↑ Zupančič, Primož; Bogutskaya, Nina G. Opis nove vrste, Phoxinellus dalmaticus (Cyprinidae: Leuciscinae), iz rijeke Čikole u slivu rijeke Krke, Jadranski bazen (Hrvatska) journal zahtijeva
|journal=(pomoć)